Ornitofauna melioracijskih kanala u okolici Darde (CROSBI ID 367862)
Ocjenski rad | diplomski rad
Podaci o odgovornosti
Tomik, Adrian
Krčmar, Stjepan
Mikuška, Alma
hrvatski
Ornitofauna melioracijskih kanala u okolici Darde
Na bivšem poplavnom području rijeke Drave u Baranji prirodnom sukcesijom razvila se raznolika vegetacija duž melioracijskih kanala. Ovaj rad prikazuje rezultate četverogodišnjeg istraživanja ornitofaune jednog takvog staništa u okolici Darde. Istraživanje je obavljeno metodom linearnog transekta i metodom kartiranja revira. Tijekom razdoblja istraživanja zabilježeno je ukupno 69 vrsta ptica od čega 29 vrsta čine gnjezdarice. Među zabilježenim vrstama njih 24 nalaze se na popisu ugroženih ptica u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske, većinom sa nižim statusom ugroženosti. Zajednica ptica gnjezdarica pokazala se vrlo bogatom, a njaveći broj vrsta, njih 29, te najveći diverzitet (H = 3, 1964) zabilježeni su 2005. godine. Zajednicu gnjezdarica čine većinom ptice pjevice, a prevladavaju vrste šumskih i agrikulturnih staništa. Zajednicu karakterizira jednoliko korištenje razina za gniježđenje unutar staništa, te dominacija kukcojednih vrsta. Sastav zajednice gnjezdarica ne pokazuje značajnu sličnost sa tipičnim poljoprivrednim staništem (bez melioracijskih kanala), a navjeća podudarnost (35, 35%) zabilježena je sa zajednicom šumskog staništa. Nakon potpunog "čišćenja" kanala, zabilježen je drastičan pad u broju ptičjih vrsta, te osobito u broju gnjezdarica od kojih je preostalo svega 8 vrsta. Zbog promjene staništa donekle se povećao broj zimujućih ptica močvarica. Rezultati ovog rada nedvojbeno ukazuju na važnu ulogu opisanog rubnog staništa u očuvanju biološke raznolikosti u ekološki degradiranom kulturnom krajobrazu.
Ptice; fauna; Darda; Hrvatska
nije evidentirano
engleski
Bird fauna of the melioration channels near Darda
nije evidentirano
Birds; fauna; Darda; Croatia
nije evidentirano
Podaci o izdanju
41
11.10.2011.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju
Osijek