hrvatski

Psihometrijska validacija Testa S

Iskustva psihologa u praksi pokazala su da sadržaj testova s vremenom postaje poznat, stoga postoji stalna potreba za razvojem novih testova inteligencije. Cilj ovog rada je provesti analizu preliminarne forme Testa S, novog testa apstraktnog mišljenja, i njegovog 61 zadatka, kako bi se stvorila konačna, ekonomičnija, verzija testa. Test je primijenjen na 172 sudionika, učenika viših razreda srednje škole i studenata različitih usmjerenja, u trajanju od sat vremena. Dobivena je normalna distribucija rezultata, a prosječni indeks lakoće (p=0, 675) govori da test sudionicima nije bio pretjerano težak. Cronbachov koeficijent ukazuje na vrlo visoku pouzdanost testa (Alpha=0, 908). Osjetljivost testa, prema Fergusonovom koeficijentu također je visoka (Alpha=0, 980). Faktorskom analizom dobiva se veći broj faktora, no veličine njihovih karakterističnih korijena ukazuju na postojanje jednog generalnog faktora, koji objašnjava 17% varijance. Na osnovi rezultata predložena je skraćena verzije testa od 44 zadatka, predvinenog trajanja primjene 30-35 minuta. Očuvala se normalna distribucija rezultata, a težina se testa povećala prema optimalnoj. Izbacivanjem 17 zadataka pouzdanost i osjetljivost testa su se čak povećale (Alpha=0, 912 ; Delta=0, 980), a u faktorskoj strukturi još više do izražaja dolazi generalni faktor, koji objašnjava 22% varijance. Možemo zaključiti da je skraćivanjem Test S dobio na ekonomičnosti, uz povećanu kvalitetu. Preporučuje se provjeriti rezultate dobivene u ovom radu na reprezentativnom uzorku, kao i funkcioniranje kraće verzije u praksi, te provesti standardizaciju.

inteligencija; test apstraktnog mišljenja; analiza čestica; Test S

nije evidentirano