Procjena čimbenika kardiovaskularnih rizika u bolesnika s akutnim infarktom miokarda (CROSBI ID 367908)
Ocjenski rad | sveučilišni preddiplomski završni rad
Podaci o odgovornosti
Hajdin, Jelena
Laškarin, Gordana, prof. dr. sc.
Laškarin, Gordana, prof. dr. sc.
hrvatski
Procjena čimbenika kardiovaskularnih rizika u bolesnika s akutnim infarktom miokarda
UVOD: Infarktom miokarda nazivamo propadanje stanica srčanog mišića uzrokovano naglim smanjenjem ili potpunim prekidom protoka krvi kroz krvne žile srca najčešće uzrokovane aterosklerozom koja dovodi do neravnoteže između opskrbe i potrebe srčanog mišića za kisikom i hranjivim tvarima. Na aterosklerozu treba posumnjati ukoliko su prisutni čimbenici rizika: hipertenzija, hiperkolesterolemija, šećerna bolest, pušenje, pretilost, psihosocijalni stres, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i kronična upala. Anemija je samosatlni čimbenik rizika koji povećava smrtnost kod srčanih bolesnika. CILJ: Cilj rada bio je utvrditi uspješnost sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti u bolesnika s infarktom miokarda koji su obuhvaćeni ranom stacionarnom medicinskom rehabilitacijom tijekom 2009. godine u Specijalnoj bolnici za rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma „Thalassotherapia - Opatija“, Opatija. ISPITANICI I METODE: Istraživanje je obuhvatilo 250 bolesnika. Muškarci i žene su podijeljeni u skupine s obzirom na zahvaćenost stijenke miokarda ishemičnom nekrozom - skupina bolesnika s infarktom miokarda bez ST elevacije (NSTEMI od engl. non ST elevation myocardial infarction) i skupina bolesnika s infarktom miokarda sa ST elevacijom (STEMI od engl ST elevation myocardial infarction). Zdravi ispitanici sačinjavali su kontrolnu skupinu. Podaci prikazani u ovom radu dobiveni su analizom medicinske dokumentacije. REZULTATI: Muškarci i žene s NSTEMI i STEMI imali su smanjeni broj eritrocita, hematokrit, koncentraciju hemoglobina, ukupnog kolesterola i HDL-kolesterola, a povećanu sedimentaciju, broj leukocita, koncentraciju C-reaktivnog proteina, urata, indeksa tjelesne težine i tlak pulsa u odnosu na zdrave ispitanike. Udio tjelesne masti je bio veći u žena nego muškaraca. ZAKLJUČAK: U sekundarnoj prevenciji bolesnika s infarktom miokarda arterijski tlak i koncentracija šećera u krvi bili su zadovoljavajuće regulirani, dok razvijanje i primjena zdravih životnih navika u smislu zdrave prehrane i odgovarajuće tjelesne aktivnosti ostaje područje intenzivnog djelovanja.
ateroskleroza; čimbenici rizika; infarkt miokarda; kardiovaskularne bolesti; sekundarna prevencija
nije evidentirano
engleski
Assessment of cardiovascular risk factors in patients with acute myocardial infarction
nije evidentirano
atherosclerosis; cardiovascular disease; myocardial infarction; risk factors; secundary prevention
nije evidentirano
Podaci o izdanju
99
15.07.2010.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Medicinski fakultet u Rijeci
Rijeka