hrvatski

Samovrednovanje škole: učenička i nastavnička percepcija razrednoga ozračja

Samovrednovanje se vezuje za autonomiju škole i njezinih sudionika koja im time omogućuje veću odgovornost za vlastiti razvoj. Za razliku od vanjskog vrednovanja i nadzora, samovrednovanje pokreće, započinje, organizira i vodi škola. To je proces profesionalne refleksije kroz koji škole dobro upoznaju sebe i pronalaze najbolje načine za unapređenje svoga rada. Samovrednovanje omogućuje nastavnicima da procijene kvalitetu svoga poučavanja i razrednoga ozračja uvažavajući kontekst užeg-školskog i šireg-društvenog, socijalnog i kulturalnog okruženja. U radu su prezentirani rezultati empirijskog istraživanja provedenog na uzorku od 431 ispitanika (54 nastavnika i 377 učenika). Adaptiranim upitnikom Razredna okolina (Bošnjak, 1996) definirana je percepcija razrednoga ozračja učenika petih i osmih razreda, te njihovih nastavnika u četiri osnovne kutinske škole. Analiza spolnih razlika pokazala je da su djevojčice kritičnije u percipiranju preuzimanja obveza, a dječaci trebaju više nastavničke podrške što je sukladno teoriji o kognitivnom razvoju i teoriji o multidimenzionalnim utjecajima na dječji razvojni put (Bronfenbrenner, 1992 prema Brophy-Herb i sur., 2007). Razlike u percepciji između mlađih i starijih učenika pokazuju da učenici petih razreda razredno ozračje procjenjuju boljim. U analizi doživljaja razrednoga ozračja između nastavnika i učenika pokazalo se da je ono procijenjeno pozitivnijim od strane nastavnika. S druge strane, nastavnici smatraju da su učenici međusobno slabije povezani i da manje ostvaruju prijateljske odnose nego što to za sebe procjenjuju učenici.

samovrednovanje škole; percepcija razrednoga ozračja; osnovna škola; učenici; nastavnici

nije evidentirano