hrvatski

Kontrolirano mriješćenje, razvojni stadiji i rast ušate (Oblada melanura, Linnaeus, 1758.) u zatočeništvu

Ovaj rad prikazuje temeljne biološke značajke ušate, Oblada melanura (Linnaeus, 1758.) u uvjetima zatočeništva koji su relevantni za akvakulturu. Za poticanje sazrijevanja oocita upotrebljavan je hormon LHRHa (20 µg kg-1). Poticanje gametogeneze s pomoću hormonskog tretmana bilo je uspješno pri promjeru oocita većeg od 500 µm. Embrionalni razvoj ušate traje 32 sata i 30 minuta na prosječnoj temperaturi morske vode od 21, 9 ºC. Prosječna dužina izvaljenih embrija iznosi 1, 99 ± 0, 11 mm. Za taksonomsku determinaciju embrija i ličinaka u ihtioplanktonološkim istraživanjima utvrđena su tri polja melanofora (dvije malanofore na dorzalnoj strani na bazi buduće dorzalne peraje i jedna na trbušnoj strani na bazi buduće podrepne peraje). Usta postaju funkcionalna nakon 56 sati od izvaljivanja, s promjerom 0, 180 – 0, 210 mm. Tijekom 15 mjeseci pokusa praćen je maseni i dužinski rast mlađi na četiri različite hrane (tretmani). Mlađ je na početku pokusa bila prosječne ukupne dužine 0, 64 ± 0, 1 cm i prosječne mase 0, 04 ± 0, 01 g. Tretmani su imali različite omjere proteina biljnog i životinjskog podrijetla. Mlađ na tretmanu 1 je narasla na 13, 26 ± 0, 63 cm i 27, 28 ± 6, 19 g, na tretmanu 2 13, 73 ± 0, 58 i 29, 69 ± 5 g, na tretmanu 3 12, 12 ± 0, 52 cm i 24, 56 ± 4, 88 g i na tretmanu 4 9, 92 ± 0, 38 cm i 14, 12 ± 1, 92 g. U hranidbi mlađi može se zamijeniti do 34% proteina životinjskog podrijetla proteinima biljnog podrijetla bez utjecaja na maseni rast. Model dužinskog rasta pokazuje da rast mlađi u zatočeništvu odgovara modelu rasta za tretman 2, dok za tretmane 1, 3 i 4 na početku pokusa izmjereni rast odgovara modelu, a poslije mlađ raste slabije od modela. Mjerenje potrošnje kisika dalo je uvid u metaboličku aktivnost ušate u zatočeništvu, i to s obzirom na više mjerenih čimbenika: temperaturu i slanost morske vode kao abiotičke, okolišne, te ušatinu masu kao biotički. Srednje vrijednosti potrošnje kisika za mlađ u pokusu iznosile su 0, 8264 ± 0, 1013 mg O2 h-1 za ušate prosječne mase 0, 32 g, za ušate prosječne mase 3 g srednja je vrijednost potrošnje kisika bila 0, 1781 ± 0, 1086 mg O2 h-1, a za ušate prosječne mase 30, 3 g srednja vrijednost potrošnje kisika iznosila je 0, 2758 ± 0, 548 mg O2 h-1. Iz naznačenog se vidi da mladi organizam ima veće metaboličke potrebe i da troši više kisika. Rezultati ovog istraživanja su pokazali pozitivnu korelaciju između potrošnje kisika i slanosti morske vode: kisik se manje trošio smanjivanjem slanosti morske vode na manje od 34 promila.

ušata; LHRH; embrionalni razvoj; rast; metabolizam; zatočeništvo

nije evidentirano