Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Mletački katastar iz 1709. godine i suvremena toponomastika kao izvori za ekohistorijsku i sociodemografsku sliku Islama (CROSBI ID 44531)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Kljajić, Stipe Mletački katastar iz 1709. godine i suvremena toponomastika kao izvori za ekohistorijsku i sociodemografsku sliku Islama // Zapisi iz gornjih Ravnih kotara, etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu, Kašiću i Podgradinu / Černelić, Milana ; Rajković Iveta, Marijeta (ur.). Zagreb: FF Press, 2010. str. 63-73

Podaci o odgovornosti

Kljajić, Stipe

hrvatski

Mletački katastar iz 1709. godine i suvremena toponomastika kao izvori za ekohistorijsku i sociodemografsku sliku Islama

Na temelju mletačkih katastara iz 18. stoljeća i suvremene toponomastike (metoda usmene povijesti), članak ukazuje na međudjelovanje između sociodemografskih procesa i promjena u prirodnom okolišu Islama u vremenskom periodu 18. stoljeća. Ravni Kotari, ekohistorijski prostor koji je do Karlovačkog mira 1699. bio integrativni dio Triplexa Confiniuma i zona sukobljavanja na imperijalnoj granici, nakon prestanka ratnih operacija i pomicanja granica mletačke države na Dinarski masiv u zaleđe, ulazi u 18. stoljeću u mirnodopske procese intenzivnog naseljavanja iz Bosne, Like i obližnje Bukovice te se kao posljedice toga reflektiraju promjene u prirodnom ambijentu. Zbog svojih povoljnih prirodnih uvjeta i položaja (blaga klima, hidrološka bogatstva, plodne površine) Ravni Kotari, a dosljedno tome i Islam tijekom dva stoljeća postaju imigracijsko područje priljevima stanovništva iz navedenih izrazito krških ekosustava s ograničenim resursima i «viškom» stanovništva. Rast i novi imigracijski valovi stanovništva u Islamu doveli su do promjena u ekosustavu ovog područja nepovratno mijenjajući njegovu prirodnu sliku prijašnjih razdoblja. Eksploataciju prirodnog okruženja proporcionalno je određivao i tehnološki i ekonomski razvoj koji je u ovom području doživio vrhunac u drugoj polovini 20. stoljeća. S industrijalizacijom poljoprivrede, kada su bile izvedene najtemeljitije transformacije islamskog krajolika.

mletački katastar, toponomastika, ekohistorija, sociodemografija, 1709.

nije evidentirano

engleski

Venetian Cadastre from 1709 and temporary toponomastic as sources for ecohistorical and sociodemographical representation of Islam

nije evidentirano

Venetian Cadastre, toponomastic, ecohistroy, sociodemography, 1709

nije evidentirano

Podaci o prilogu

63-73.

objavljeno

Podaci o knjizi

Zapisi iz gornjih Ravnih kotara, etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu, Kašiću i Podgradinu

Černelić, Milana ; Rajković Iveta, Marijeta

Zagreb: FF Press

2010.

9789531752992

Povezanost rada

Povijest