Klasični (ekstenzivni) voćnjaci u Hrvatskoj (CROSBI ID 177223)
Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Čmelik, Zlatko
hrvatski
Klasični (ekstenzivni) voćnjaci u Hrvatskoj
Hrvatska ima vrlo povoljne pomoekološke uvjete za uzgoj voćaka. Tradicija uzgoja voćaka duga je više stoljeća, a voćke su se uzgajale na gotovo svim seoskim gospodarstvima, te dijelom i u urbanim sredinama. Intenzivan uzgoj voćaka počeo se značajnije širiti polovinom prošlog stoljeća. Intenzivan uzgoj je u određenoj mjeri potisnuo interes za klasičnim, ali se postojeći voćnjaci visokostablašica uglavnom nisu krčili već su u većoj mjeri bili zapušteni. U novije vrijeme klasični voćnjaci ponovno postaju aktualni. Njihova uloga očituje se u očuvanju genetske raznolikosti, kako voćnih vrsta, tako i biljaka općenito. Posebna vrijednost tih voćnjaka očituje se u očuvanju tipičnog krajobraza ruralnih sredina, te kao osnove sustava organske proizvodnje voća i voćnih prerađevina. U ukupnim površinama voćnjaka u Hrvatskoj, intenzivni (plantažni) voćnjaci zauzimaju 24%, a preostali dio od oko 21.800 ha otpada na klasične voćnjake. U pojedinim županijama udio klasičnih voćnjaka je značajno veći, pa primjerice u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji klasični voćnjaci visokostablašica zauzimaju više od 95% površina pod voćem. Među voćnim vrstama najviše se na klasičan način uzgajaju trešnje (92, 0%), zatim slijede: orah (90, 0%), šljiva (89, 9%), marelica (87, 2%), kruška (75, 4%), višnja (73, 4%), dok je značajno niži udio breskve i nektarine (53, 3%), i najniži jabuke (43, 2%).
voćarstvo; površine klasičnih voćnjaka; ekstenzivni uzgoj; perspektive korištenja klasičnih voćnjaka
nije evidentirano
engleski
Classic (extensive) orchards in Croatia
nije evidentirano
fruit growing; area covered by classic orchards; extensive cultivating; perspective of classic orchards
nije evidentirano
Podaci o izdanju
16 (3-4)
2010.
55-66
objavljeno
1330-6626