hrvatski

Svijest o rodnoj (ne)ravnopravnosti u RH i iskustva rodne diskriminacije u obitelji, obrazovanju, poslu i politici

Jesu li građani/ke Hrvatske svjesni rodne neravnopravnosti u RH danas? Smatraju li da se položaj muškaraca i žena promjenio u zadnjih 10-ak godina? Koliko su upoznati sa zakonskom regulativom u ovom području? Na koji način percipiraju položaj muškaraca i žena u obiteljskom životu, obrazovanju, poslovnom životu i politici? Jesu li nekad u životu doživjeli neravnopravan tretman samo zbog svoga spola? Tko ih je neravnopravno tretirao? Kako su reagirali u takvoj situaciji? Sveobuhvatno istraživanje percepcije, stavova i iskustva s rodnom diskriminacijom u RH provedeno prošle godine u sklopu projekta Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova uspjelo je, između mnogih ostalih, dati odgovore i na ova pitanja. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 1363 sudionika. Radi se o slučajnom nacionalno reprezentativnom uzorku osoba starijih od 15 godina stratificiranom prema regiji i veličini naselja, uz kontrolu spola, dobi te stupnja obrazovanja. Primijenjen je opsežan instrument namijenjen ispitivanju percepcije, iskustva i stavova o rodnoj diskriminaciji, kako općenito tako i u obitelji, sustavu obrazovanja, na poslu, te u politici. Nalazi pokazuju kako su građani/ke svjesni nejednakog tretmana žena u RH, pri čemu veću neravnopravnost percipiraju same žene, nisko obrazovani, ruralno stanovništvo i osobe srednje i starije dobi. Neravnopravnost u većoj mjeri percipiraju na poslu/tržištu rada i u obitelji, nego u području obrazovanja i politike. Oko 20% sudionika doživjelo je neki oblik neravnopravnog tretmana u svojoj obitelji, u usporedbi s područjem posla/tržišta rada i obrazovanja u kojima je neravnopravan tretman zbog svojeg spola doživjelo 10% sudionika/ca. Roditelji i poslodavci/nadređeni najčešće su navedeni kao osobe od kojih je doživljena diskriminacija na temelju spola. Poražavajući je nalaz da u takvim slučajevima ljudi najčešće ne reagiraju, što se odnosi i na same žrtve i na svjedoke rodne diskriminacije. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za daljnjim radom na osvještavanju kritičnih dijelova populacije kako o problematici rodne neravnopravnosti, tako i o mogućnostima djelovanja.

percepcija rodne neravnopravnosti; iskustvo rodne diskriminacije; reakcije na rodnu diskriminaciju

nije evidentirano