Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Genotipske razlike u ekspresiji dormantnosti u zrnu i embriju pšenice (CROSBI ID 579845)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Ikić, Ivica ; Maričević, Marko ; Šarčević, Hrvoje Genotipske razlike u ekspresiji dormantnosti u zrnu i embriju pšenice // Book of Abstract / Pospišil, Milan (ur.). Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011. str. 72-73

Podaci o odgovornosti

Ikić, Ivica ; Maričević, Marko ; Šarčević, Hrvoje

hrvatski

Genotipske razlike u ekspresiji dormantnosti u zrnu i embriju pšenice

: Priježetveno proklijavanje kod pšenice može uzrokovati smanjenje uroda i kvalitete zrna posebice kod kultivara s niskom razinom dormantnosti sjemena. Cilj ovog rada bio je utvrditi genotipske razlike u stupnju dormantnosti u žetvenoj zriobi, brzinu gubitka dormantnosti kroz posliježetveno dozrijevanje i rekaciju embrija na egzogeno dodanu apscizinsku kiselinu. U istraživanje je bilo uključeno 25 genotipova ozime pšenice od čega su 21 domaći kultivari i linije kao predstavnici četiri hrvatska oplemenjivačka programa, dvije francuske sorte (Renan i Soissons), kultivar Sivka kao negativni standard zbog vrlo niske razine dormantnosti u žetvenoj zriobi te dormantni standard kanadski kultivar RL4137. Poljski pokusi s 25 genotipova pšenice bili su postavljeni tijekom vegetacijske sezone 2008/2009 na dvije lokacije (Zagreb – Botinec i Županja) prema shemi slučajnog bloknog rasporeda (RCBD) u dva ponavljanja. Testovi klijavosti za procjenu dormantnosti zrna provedeni su u četiri roka: u žetvenoj zriobi te nakon 10, 20 i 30 dana posliježetvenog dozrijevanja zrna. Klijavost je ispitana kod cijelih zrna i polovice zrna s pripadajućim embrijem. Testovi klijavosti su provedni kao dvofaktorijalni pokusi s tri tretmana: 1) cijela zrna u vodi, 2) polovice zrne (embriji) u vodi, 3) polovice zrna (embriji) u 20 µM otopini apscizinske kiseline (ABA) u vodi u kombinaciji s 25 genotipova. Indeks klijanja (GI) je izračunat za kombinacije genotip x tretman pri čemu manji GI znači veću dormantnost. Utvrđene su signifikantne genotipske razlike za GI kao i signifikantna interakcija genotip x tretman u svim rokovima. Inhibicija klijanja embrija zbog utjecaja sjemene ljuske (cijelo zrno u vodi) na obje lokacije i u svim rokovima bila je jača u usporedbi s inhibicijskim učinkom ABA. Genotipovi niske razine dormantnosti u žetvenoj zriobi kao Sivka, Sana, Tina, Patria i Golubica imali su redovito malu osjetljivot na ABA u usporedbi sa genotipovima izražene dormantnosti kao što su standardi RL4137, linija 39096 te kultivari Žitarka, Srpanjka, Banica i Barbara. Posliježetveno dozrijevanje kod embrija u 20 µM ABA u prosjeku je bilo brže u usporedbi s cijelim zrnom u vodi.

pšenica ; dormantnost ; ABA ; priježetveno proklijavanje ; pokusi

nije evidentirano

engleski

Genotypic diferences in expression of seed and embryo dormancy in wheat

nije evidentirano

wheat ; dormancy ; ABA ; pre-harvest sprouting ; trials

nije evidentirano

Podaci o prilogu

72-73.

2011.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Pospišil, Milan

Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

978-953-6135-73-8

Podaci o skupu

46th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture

poster

14.02.2011-18.02.2011

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)