hrvatski

Drveno graditeljstvo u studijama Anđele Horvat:stil i bezvremenost

U nekoliko studija Anđela Horvat posvetila se temeljnim povijesno-umjetničkim problemima drvenoga graditeljstva (1956. ; 1961. ; 1964. ; 1975. ; 1982.), više nego li ijedan povjesničar umjetnosti prije i poslije nje. Istraživanje hrvatske drvene baštine začeli su arhitekti i povjesničari tradicijskoga graditeljstva, a prve se studije na tu temu javljaju u Viestima društva inžinira i arhitekata od posljednjih desetljeća XIX. stoljeća. Slijede konzervatori, prvenstveno Gjuro Szabo kroz rad Zemaljskog povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji (1910.) te etnolozi, primjerice Ljerka Topali (1941.). Pristup Anđele Horvat obilježen je razmišljanjima Ljube Karamana o »problemima periferijske umjetnosti« (1963.), kao i njegovom strastvenom polemikom iz tridesetih godina s Josefom Strzygowskim o utjecaju drvene gradnje na kamenu. Posebna vrijednost istraživačkih rezultata Anđele Horvat je u tome što se oni temelje na terenskom bilježenju sačuvanih zdanja ali i onima poznatima tek prema arhivskim izvorima. Na taj je način uspjela okupiti podatke o preko sto i pedeset drvenih zdanja, sakralne i profane namjene. Za razliku od pristupa očuvanoj drvenoj baštini kao »bezvremenoj« predajnoj arhitekturi (vernacular architecture) koji dominira u studijama arhitekata, ili razumijevanju drvenoga graditeljstva kao suvremenoga pučkoga odraza gradskih uzora, koji dominira u etnološkim tumačenjima, Anđela Horvat je u analizi drvenih građevina – posebno onih složenih, sakralnih – unijela povijesno-umjetničke metode i motrišta: razlučila protagoniste nastanka drvenih zdanja, od naručitelja preko majstora do publike i njezina odnosa prema drvenoj baštini ; analizirala je stilske značajke, dugo trajanje jednom usvojenih rješenja i tlocrtne tipove. U ovom je članku istraženo moguće podrijetlo zanimanja Anđele Horvat za temu drvenoga graditeljstva, a naglašena su važnost ovoga dijela njezine znanstvene ostavštine te neočekivana suvremenost njezinih pogleda.

Anđela Horvat; drvena baština; kontinentalna Hrvatska; predajno graditeljstvo; stil

nije evidentirano