hrvatski

Poslije tranzicije: hrvatsko društvo i medijski sustav druge moderne

Priopćenje razmatra medijski aspekt "zrele tranzicije" hrvatskog društva, zanemaren u raspravama koje su tranzicijski proces analizirale s motrišta uklapanja zemlje pristupnice EU-a u zahtjeve postavljene "kopenhaškim kriterijima" (1993.) i "madridskim kriterijem" (1995). Dok su ovi kriteriji političke, gospodarske, pravne i administrativne naravi služili za prosudbu napretka pojedine zemlje u smislu zadovoljanja formalnih pretpostavki članstva, razmatranje načina organizacije medijskog sustava i društvene recepcije medijskih sadržaja omogućuje izravniji uvid u posljedice društvenih promjena koje su se dogodile u protekla dva desetljeća, odnosno tijekom ratnog razdoblja i tijekom procesa pristupanja EU-u. Polazište je rasprave organizacija medijskog sustava u pred-tranzicijskom razdoblju kasnog samoupravnog socijalizma, a njezin je fokus sadađnje stanje, koje u mnogim aspektima odgovara onomu u medijskim sustavima karakterističnim za razdoblje "druge modernosti". U odabranom analitičkom kontekstu mediji služe kao indeks realiziranosti društvene promjene. U konkretnom (hrvatskom) slučaju osobito ih je poticjano analizirati s obzirom na to da društvene teorije medija ističu njihovu ulogu u formiranju modernih društava, a da se tranzicijsko hrvatsko društvo može promatrati kao društvo paralelnog odvijanja dviju modernosti ("prve" ili "jednostavne" i "druge"). Uz ocrtavanje povijesnog razvoja medijskog sustava, u izlaganju se raspravlja o utjecaju tehnološke promjene na aktualnu medijsku ekologiju, pitanjima vlasništva (javno, komercijalno, transnacionalno korporacijsko), oblicima participativnosti medijske publike, odnosu medija i civilnog društva te posljedicama promjena u medijskom sustavu na problematiku identiteta.

hrvatsko društvo; medijski sustav; tranzicija; druga moderna

nije evidentirano