hrvatski

Društvena funkcija potrošnje

Rad je podijeljen na dva temeljna djela: teorijsko-konceptualni i empirijski dio. Teorijsko-konceptualni dio sadrži tri glavna pristupa u analizi fenomena potrošnje – interdisciplinarni pristupi potrošnji, suvremeni sociologijski aspekti potrošnje te promjene koje se odvijaju bazirane na razvoju digitalnog doba i informacijskih tehnologija. U interdisciplinarnom pristupu fenomen potrošnje analizira se sa stajališta ekonomije i njezinih osnovnih pojmova i koncepta koji su prethodili razvoju današnje potrošačke strukture bazirane na ekspanziji tržišnog gospodarstva i unaprjeđivanja kapitalističkog sistema. Sa stajališta psihologije, potrošnja se analizira kroz sustav iracionalnih potreba stvorenih velikim djelom od strane marketinških korporacija, kao i osnovnim psihologijskim teorijama o utjecaju istih na potrošačko ponašanje. Demografska analiza govori o stanovništvu i njegovoj dvostrukoj ulozi istovremenog proizvođača i potrošača roba i usluga. Suvremeni sociologijski aspekt potrošnje temelji se na analizi radova eminentnih teoretičara, poput Jana Baudrillarda, Thorsteina Veblena, Pierrea Bourdiea i mnogih drugih autora, te je stoga potrošnja analizirana kao struktura, kao komunikacija i kao stil života. Temeljna hipoteza je da u promatranom razdoblju postoji promjena u strukturi potrošnje u smislu povećanja udjela robe i usluga na višim potrošačkim stepenicama. Analizom strukture osobne potrošnje po kućanstvima u periodu od 1998. do 2009. godine može se zaključiti kako se u navedenom razdoblju nisu odvile značajnije promjene u strukturi potrošnje. Promjena koja se odvila u kategoriji potrošnje komunikacije u razdoblju od 2003. do 2009. godine, kada se popela na višu potrošačku stepenicu iznad kategorije alkoholna pića i duhan, za razliku od prethodno analiziranog razdoblja, objašnjava se sve većim razvojem tehnologije i povećanom potražnjom za osobnim računalom, što se može vidjeti i prema strukturi potrošnje u opremljenosti kućanstava trajnim dobrima. Također, slična promjena odvila se u kategoriji rekreacija i kultura koja je u razdoblju od 2003. do 2009. godine zauzela mjesto kategorije potrošnje pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje. Navedena promjena može se objasniti porastom kulturnih događanja u zemlji te sve većim nastojanjima da se zemlja približi europskim trendovima. Osim navedenih promjena, struktura u ostalim kategorijama osobne potrošnje stagnira u navedenom razdoblju. Značajnije promjene mogu se iščitati u analizi opremljenosti kućanstava trajnim dobrima gdje se uglavnom bilježi konstantan rast udjela potrošnje.

potrošnja; potrošačko društvo; potrošačka kultura; konzumerizam; sociologija potrošnje; struktura potrošnje

nije evidentirano