hrvatski

Katedra za arhitektonsko projektiranje

Katedre za arhitektonsko projektiranje predstavlja jednu od unutarnjih, organizacionih cjelina Arhitektonskog fakulteta. Katerda formira, objedinjuje i razvija nastavni i znanstveni rad, dodiplomsku i posljediplomsku nastavu. Kontinuirani stručni rad odvija se pretežno u Zavodu za arhitekturu, a znanstveno-istraživački rad kroz više samostalnih državnih i međunarodnih projekata. Katedru za arhitektonsko projektiranje sačinjavaju svi stalni nastavnici pojedinih kolegija obuhvaćenih Katedrom kao i druge osobe, koje sudjeluju u nastavi. 1919.god. osnovana je Tehnička visoka škola sa Arhitektonskim odjelom. Od 255 slušaća škole 24 ih upisuje odjel na kojem se u zadnje dvije godine nastavnog programa vrše predavanja iz projektiranja. 1926. god. odredbom Viječa, Tehnička visoka škola postaje Tehnički fakultet. U Arhitektonskom odjelu fakulteta, Katedru za arhitektonske kompozicije I i II vode prof.arh. Viktor Kovačić, od 1927. god. red.prof. Hugo Erlich, a od 1936. god. Alfred Albini vodi predmete arhitektonske kompozicije i arhitekture najnovijeg doba, najprije u svojstvu honorarnog nastavnika, od 1939. god. kao docent a od 1954. god. kao redoviti profesor. Nakon rata, 1947. god. prof. Zdenko Strižić preuzima Katedru projektiranja. 1947. god. uvodi se predmet elementi projektiranja a za predavača je izabran arh. Drago Galić. Na predmet arhitektonske kompozicije postavljeni su docenti Vladimir Turina i Neven Šegvić. 1956. god. Tehnički fakultet podijeljen je na četri samostalna fakulteta od kojih je jedan Arhitektonsko-Građevinsko-Geodetski (AGG). Tijekom proteklih godina formiran je niz organizacijskih rješenja prema kojima se izvodila nastava kolegija okupljenih unutar Katedre za arhitektonsko projektiranje. Na čelu Katedre je njen predstojnik čiju dužnost danas obnaša Prof. Nenad Fabijanić dok su tu dužnost u proteklim godinama obnašali i profesori: Hildegard-Auf Franić, Branko Kincl, Ivan Crnković, Ante Vulin, Miroslav Begović, Neven Šegvić, Drago Galić. Katedra za arhitektonsko projektiranje sadrži devet Kabineta: Kabinet za crtranje i plastično oblikovanje, Kabinet za primjenu računala u arhitekturi, Kabinet za stambene zgrade i arhitektonsko projektiranje III, IV i V, Kabinet za zgrade za odgoj i obrazovanje i arhitektonsko projektiranje VI, Kabinet za zgrade za zdravstvo i sport i arhitektonsko projektiranje VII, Kabinet za multifunkcionalnu arhitekturu - radni i komercialni ambijent i arhitektonsko projektiranje VIII, Kabinet za arhitektonsku kompoziciju i interieur i arhitektonsko projektiranje VIII. Katedra formira, objedinjuje i razvija nastavni rad pri izvankatedarskom Kabinetu za integralni rad i diplomu te Kabinetu za terensku nastavu. Danas je na Katedri za arhitektonsko projektiranje 39 nastavnika (u zvanjima od redovitog profesora do mlađeg asistenta i predavača). Među njima je 13 doktora znanosti i 3 magistra znanosti, odnosno 10 redovita profesora, 5 izvanrednih profesora, 12 docenata, 6 asistenata (ukupno svih asistentskih zvanja) i 6 viših predavača. Na Katedri je zaposleno i 6 znanstvenih novaka. Studijski centri u Splitu i Motovunu uključeni su u izvođenje posljediplomske i dodiplomske nastave. Ljetne međunarodne škole arhitekture formirane su i kontinuirano se održavaju u Motovunu, na Braču i otoku Unije, a koje su također formirane kao izborni kolegiji. Uz niz kolegija redovne nastave organiziran je veći broj izbornih kolegija koji obogaćuju i unapređuju nastavu mogučnošću izbora tematskih područja u okvirima arhitektonskog projektiranja. Zahvaljujući povoljnijim financijskim prilikama u nastavi je ponovno prisutna terenska nastava za studente II, III i IV godine studija koju vode članovi Katedre za arhitektonsko projektiranje uz pomoć nastavnika i stručnjaka iz pojedinih hrvatskih regija. Iako neophodna programsko-nastavna sastavnica, terenska nastava nije se održavala dulji niz godina zbog pomanjkanja financijskih sredstava. Pri fakultetu i Katedri za arhitektonsko projektiranje učestalo se održavaju predavanja gostujućih domaćih i inostranih predavača i uglednih arhitekata, potiće se međunarodna razmjena nastavnika i studijskih programa pri čemu nastavnici Katedre gostuju na nizu inostranih Sveučilišta. Redovito se priređuju izložbe studentskih radova pojedinih semestara, izložbe studenata nagrađenih nagradama Rektora Zagrebačkog Sveučilišta, a održano je i više izložbi inostranih radova. Članovi Katedre sudjeluju i na međunarodnim svjetskim izložbama: od međunarodne izložbe Sport i arhitektura 1948. god., prve poslije II svjetskog rata pa do Triennala u Milanu 1997. god. Članovi Katedre za arhitektonsko projektiranje osobito su angažirani na osnivanju, organizaciji i provedbi posljediplomskih studija arhitektonskog fakulteta čiji se programi uspješno ostvaruju tokom godina; studij Urbanizma i prostornog planiranja (1970/71), Graditeljskog nasljeđa (Split 1975/76), Arhitekture u turizmu i slobodnom vremenu (1981/82). Osim dodiplomske nastave na Arhitektonskom fakultetu, nastavnici Katedre provode nastavu na interfakultetskom Studiju dizajna od njegovog osnutka 1989. godine i to na sljedećim kolegijima: Prostorni problemi dizajna, Interieur, Elementi arhitektonskog projektiranja, Crtanje I - II - Likovne vježbe i Plastično oblikovanje. Kolegij Crtanje i plastično oblikovanje predaje se u dodiplomskoj nastvi Agronomskog fakulteta, a na poslijediplomskom studiju Šumarskoga fakulteta predaje se kolegij "Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata". Značajno je višegodišnje sudjelovanje Katedre na međunarodnim studijima i među fakultetskim razmjenama kao što su: ILAUD (International Laboratory of Architecture and Urban Design) Urbino-Venecija, tradicionalna suradnja s Politehnikom iz Krakowa, nastavno-znanstvena suradnja s fakultetima u Glasgowu i Lundu. Katedra je organizirala INDESEM (International Design Seminar) u Splitu 1988. uz sudjelovanje najistaknutijih domaćih i svjetskih arhitekata. Međunarodna i međufakultetska razmjena ostvaruje se na programu CEEPUS (Central European Exchange Program for University Studies) gdje članovi Katedre sudjeluju u konstituiranju i participaciji na programu. Arhitektonski fakultet u Zagrebu - Katedra za arhitektonsko projektiranje koordinator je mreže (HR036) fakulteta arhitekture u gradovima: Ljubljana, Zagreb, Budimpešta - šk.god.1997/98, učesnik je u mreži (HR09) fakulteta arhitekture u gradovima: Beč, Zagreb, Ljubljana, Sofija – šk.god.1997/98, 1999/2000. Znanstveni je rad pri Katedri znatno razvijeniji danas kad postoje sustavni izvori financiranja dok se u prethodnom vremenu zasnovao na osobnom angažmanu pojedinaca. Pri Katedri provode se kontinuirana znanstvena istraživanja koja rezultiraju većim brojem objavljenih radova, znanstvenih studija i knjiga. U zadnjem programsko-financijskom ciklusu članovi Katedre provode sljedeće prijavljene znanstvene projekte pri Ministarstvu znanosti i tehnologije: Atlas arhitekture Republike Hrvatske - XX vijek, Arhitektura i mentalno zdravlje, Obiteljska kuća u Hrvatsko, ATIIZ, te Arhitektonske barijere u zgradama za odgoj i obrazovanje. Od 1993 godine članovi Katedre objavljuju svoje znanstvene radove i u znanstvenom časopisu fakulteta "Prostor" a koji je pokrenut uz pomoć Ministarstva znanosti i tehnologije dok su u prethodnom razdoblju tiskana izdanja "Glasila AF" i "Acta Arhitectonica". U okvirima znanstveno-istraživačkog projekta Atlas arhitekture Republike Hrvatske - XX vijek izdaju se monografije velikana hrvatske moderne arhitekture. Tiskano je i niz knjiga i uđbenika. Uz uvođenje informacijskih tehnologija kolegiji Katedre postupno formiraju i svoju digitalnu skriptarnicu. Članovi Katedre sudjeluju na međunarodnim i domaćim znanstvenim konferencijama i simpozijima kao što su: međunarodna Konferencija Alpe-Adrija: Vernakularna arhitektura između Alpi i Jadrana 1997,1998,1999, međunarodni simpozij i kongres INSEA: Izazovi likovnog odgoja i obrazovanja 1999, itd. Zaključen je višegodišnji angažman djelatnika fakulteta i Katedre na izradi prijedloga Zakona o Hrvatskoj Komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu te pripadnih dokumenata, osnovana je Hrvatska Komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Djelatnici Katedre sudjeluju u radu tijela Komore kao i pri vođenju društvenih arhitektonskih asocijacija u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svom uspješnom stručnom radu i angažmanima na područu kulture te unapređenju zakonodavstva u području stručne djelatnosti članovi Katedre dobitnici su mnogih državnih stručnih priznanja, nagrada i odličja. Članovi Katedre postigli su zapažene rezultate ostvarenjima u izgradnji, poslijeratnoj obnovi nakon Domovinskog rata, a nagrađeni su najvišim priznanjima i nagradama na domaćim i međunarodnim natječajima.

arhitektonsko projektiranje, znanstveni rad, stručni rad, Komora

nije evidentirano