hrvatski

Knjižna kultura hrvatskog srednjovjekovlja

Analizom fondova javnih knjižnica i privatnih zbirki rukopisnih i tiskanih djela mogu se danas s priličnom sigurnošću pratiti kulturni i znanstveni tokovi u srednjovjekovnoj, renesansnoj i humanističkoj Europi, jer raspolažemo s relativno bogatim izborom inventara i kataloga različitih knjižnih fondova. Katedralna knjižnica u Zagrebu, današnja Metropolitana, imala je početkom 14. st. pozamašan broj srednjovjekovnih rukopisa i prvotisaka. U isto vrijeme dominikanska knjižnica u Dubrovniku raspolagala je sa 242 srednjovjekovna kodeksa i 250 prvotisaka. Na prijelazu iz srednjega u novi vijek osobna zbirka Marka Marulića Splićanina ima više od 150 svezaka pretežno tiskanih djela, dok je privatna zbirka trebinjskog biskupa Jurja Kružića sadržavala preko 600 svezaka, koje učeni biskup bibliofil ostavlja dominikancima i franjevcima u Dubrovniku. Popis rukopisne baštine i naslova prvotisaka sačuvanih u crkvenim i samostanskim knjižnicama diljem Hrvatske potvrđuje da je najveći dio ovih knjiga nabavljen u vrijeme ili neposredno nakon njihove pojave u javnosti. Knjiga u Hrvatskoj od 15. st. prestaje biti povlasticom tek neznatnog broja učenih redovnika, pripadnika svjetovnoga klera ili školovanih laika, već je stvarna kulturna potreba širih narodnih slojeva. Knjizi se u nas u to doba pridaje izuzetno značenje, jer ona postaje vrlo uspješno sredstvo ne samo u kulturnom i znanstvenom napretku zemlje nego i u razmjeni iskustava s drugim europskim narodima.

Hrvatska, Zagreb, srednji vijek, knjižnice, Marko Marulić, Biskup Trebinjski Juraj Kružić

nije evidentirano