hrvatski

Prilog poznavanju optjecaja novca na širem zadarskom području u srednjem i ranom novom vijeku

S niza arheoloških lokaliteta na širem zadarskom području potječe mnogobrojan i raznovrstan novac iz razdoblja srednjeg i ranoga novoga vijeka, koji dosad nije bio znanstveno publiciran. Riječ je o pojedinačnim nalazima i jednoj maloj ostavi. Te stare kovanice se čuvaju u nekoliko hrvatskih muzeja i privatnih zbirki. Iako su otkrivene većim dijelom slučajno, za mnoge su poznata točna mjesta pronalaska. Pojedini primjerci su nađeni prigodom arheoloških istraživanja. Ta numizmatička građa je važna, među inim, za bolje i cjelovitije poznavanje optjecaja novca u sjevernoj Dalmaciji, i to u razdoblju od 10. do 18. stoljeća. Ranom srednjem vijeku pripadaju denari prvih nekoliko careva Svetog Rimskog Carstva. To su srebrnjaci Otona I. i Otona III., koji su za sad i jedini takvi nalazi s područja sjeverne Dalmacije. Vremenski im je bliska i nekolicina bizantskih kovanica, među kojima se ističe histamenon cara Romana III. Argira. Kronološki slijedi frizaški pfenig Bernharda II. Zastupljeni su i deneri Splita, zatim patrijarha iz Akvileje te hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. No, većina kasnosrednjovjekovnog novca pripada Mletačkoj Republici. Njezine različite kovanice dominiraju i u ranom novom vijeku, što je očito bila posljedica venecijanske vlasti nad Zadrom. Otkriveni su i pojedini primjerci turskog novca. To su mangir vjerojatno sultana Bajazida II. te akča sultana Selima I. Potpadanjem Zadra pod vlast Beča postupno je bio uveden novac Habsburgovaca, o čemu svjedoči niz takvih numizmatičkih nalaza, osobito onih iz 18. stoljeća.

Sjeverna Dalmacija; numizmatika; srednji vijek; rani novi vijek.

nije evidentirano