hrvatski

Sezonske promjene u strukturi makrozoobentosa na lotičkim staništima rijeke Krke obraslim briofitskom vegetacijom

Istraživanja su provedena na krškoj rijeci na tri postaje: Krčić izvorišno područje, Roški slap -srednji dio toka i Skradinski buk - donji dio toka od rujna 2001. do ožujka 2004. godine. Odabrane postaje znatno se razlikuju po hidrološkim i ekološkim obilježjima. Za izvorišno područje karakteristična je manja brojnost i bioraznolikost makrozoobentosa zbog ujednačenih fizikalno-kemijskih obilježja. Upravo konstatnost temperature i stabilnosti abiotičkih faktora u izvorskim dijelu Krke čimbenici su koji određuju usku longitudinalnu rasprostranjenost endemske vrste Fontogammarus dalmatinus, odnosno podvrste F. dalmatinus krkensis. Na navedenoj postaji brojnošću dominira skupina Plecoptera čiji su predstanici karakteristični za izrazito čiste gornje tokove tekućica. Na nizvodnim postajama zabilježena je znatno veća brojnost i raznolikost. U zajednici makrozoobentosa na postaji Roški slap brojnošću se ističu predstavnici Amphipoda (Gammarus balcanicus i Echinogamarus acarinatus) te ličinke Diptera (Chironomidae) koje u mahovinama nalaze znatne količine finog detritusa kao važnog izvora hrane. Postaja Skradinski buk je pod velikim utjecajem vode koja je bogata plankonskim organizmima, što uvjetuje veliku brojnost sakupljača - procjeđivača, posebice predstavnika trihopterske porodice Hvdropsichidae. Rezultati istraživanja ukazuju na ovisnost brojnosti jedinki makroskopskih beskralješnjaka o protoku, odnosno o sezonskim promjenama ekoloških uvijeta. Briofitska vegetacija svojom strukturom definira okolišne uvjete mikrostaništa u krškim tekućicama na način da osigurava zaštitu od predatorskog pritiska, usporava brzinu strujanja vode što omogućuje zadržavanje i nakupljanje usitnjene organske tvari, koja kao izvor hrane utječe na biocenotički sastav i funkcionalni ustroj zajednice.

makrozoobenstos; lotička staništa; mahovine

nije evidentirano