hrvatski

Biologija, ekologija i mogućnosti suzbijanja kupusne muhe, Phorbia brassicae Bouche (Diptera: Anthomiidae) u Gorskom kotaru

Zbog porasta proizvodnje kupusa na području Gorskog kotara u posljednje vrijeme raste i štetnost kupusne muhe, Phorbia brassicae Bouche. Do porasta štetnosti dolazi zbog ograničenih proizvodnih površina pogodnih za uzgoj kupusa, ali i zbog često neučinkovitog suzbijanja provedenog bez prethodne prognoze muhe. Istraživanje je temeljeno na hipotezi da je poznavanje biologije i ekologije kupusne muhe nužno za uspješno provođenje mjera suzbijanja u skladu s načelima integrirane zaštite bilja. Istraživanje provedeno u razdoblju od 2007. do 2009. imalo je za cilj utvrditi prvu pojavu muha, pojavu i brojnost jaja, ličinki i kukuljica, broj generacija, rokove pojave pojedinih generacija i njihovu ovisnost o klimatskim uvjetima, odrediti rokove tretiranja temeljem pojave muha na žutim pločama i usporediti ih s rokovima tretiranja određenim metodom sumiranja efektivnih temperature, te temeljem korelacijskih odnosa između broja muha na pločama i postotka oštećenih biljaka i broja ličinki po biljci, utvrditi pragove odluke kod kojih se mogu očekivati štete. Djelotvornost insekticida istražena je u poljskim pokusima. Dinamika pojave odraslih muha praćena je pomoću žutih ljepljivih ploča (BioPlantella) koje su očitavane tjedno od presađivanja kupusa do berbe. Pojava jaja, ličinki i kukuljicama utvrđivana je jednom tjedno vizualnim pregledom biljaka. Podaci o srednjim dnevnim temperaturama, rasporedu i količini oborina za meteorološku postaju Ogulin dobiveni su od Državnog hidrometorološkog zavoda. Od početka godine do svakog datuma pregleda koristeći temperaturni prag od 4, 3˚C izračunate su sume efektivnih temperatura. U poljskim pokusima istražena je djelotvornost šest djelatnih tvari insekticida primijenjenih pojedinačno ili u kombinacijama preventivno potapanjem rasada i zalijevanjem, te kurativno prskanjem i zalijevanjem biljaka. Na području Gorskog kotara kupusna muha ima tri generacije osim u iznimno toplim godinama kada se razvija i četvrta generacija. Postoji potpuna pozitivna korelacija između sume efektivnih temperatura i kumulativne količine oborina (kumulirane od trenutka prvog ulova muha) i kumulativnog ulova muha na žutim pločama. Pojava muha prve generacije u uvjetima Gorskog kotara na poljima zasađenim ranim kupusom podudara se s rokovima presađivanja, a započinje kod sume efektivnih temperatura (iznad 4, 3°C) od 270 do 435°C. Prva i druga generacija zajedno čine do 90% populacije svih muha. Visina populacije muhe varira ovisno o godini. Na visinu populacije najviše utječu raspored i količina oborina dok su temperaturni uvjeti manje važni. Kupusna muha prve generacije počinje odlagati jaja 2 do 3 tjedna nakon što doleti na polje kupusa. Desetak do petnaest dana nakon odlaganja jaja započinje izlazak ličinki, a dvadesetak dana nakon izlaska ličinki javljaju se kukuljice. Prvi simptomi napada ličinki na biljkama uočavaju se kod kumulativnih ulova od 100 do 200 muha, odnosno kod sume od 450 do 500°C. Postoji jaka korelacija između kumulativnih ulova muha na pločama i zaraze kupusnom muhom. Također postoji jaka pozitivna korelacija između sume efektivnih temperatura i visine zaraze. Učinkovitost potapanja rasada kao preventivne metode zaštite od kupusne muhe znatno ovisi o insekticidu koji je primijenjen kao i o rasporedu oborina nakon sadnje. Potapanjem rasada dobre su rezultate pokazale djelatne tvari dimetoat i tiametoksam. Zalijevanje biljaka nakon presađivanja tehnološki je teško provediva metoda. Prskanje biljaka u vegetaciji mora se provoditi u pažljivo odabranim rokovima i uz utrošak veće količine škropiva. Dobre rezultate nakon primjene prskanjem pokazale su djelatne tvari imidakloprid i tiametoksam. Za suzbijanje kupusne muhe u skladu s načelima integrirane zaštite bilja nužno je uključiti sve raspoložive mjere. Pri kemijskom suzbijanju treba voditi računa o pravilno određenim rokovima tretiranja što je moguće postići kombiniranjem različitih metoda. Nužna su i stalna istraživanja učinkovitosti insekticida na kupusnu muhu kako bi se pronašle nove djelatne tvari (npr. spinosad, ciromazin i dr.) povoljnijeg ekotoksikološkog profila kojima bi se postupno zamijenile do sada najviše korišteni insekticidi iz skupine organofosfornih insekticida čija se uporaba u EU nastoji sve više ograničiti.

dinamika pojave; ekonomski prag tolerantnosti; integrirana zaštita od štetnika; kupus; kupusna muha; metode prognoze; Phorbia brassicae; štete; suzbijanje

nije evidentirano