Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

KUKURUZNA ZLATICA VAŽAN ŠTETNIK NA PODRUČJU PODRAVINE – KAKO SPRIJEČITI ŠTETE? (CROSBI ID 580739)

Prilog sa skupa u časopisu | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Bažok, Renata ; Kos, Tomislav ; Oštrkapa Međurečan, Željkica ; Markovica, Tomislav KUKURUZNA ZLATICA VAŽAN ŠTETNIK NA PODRUČJU PODRAVINE – KAKO SPRIJEČITI ŠTETE? // Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan (ur.). 2011. str. 9-9

Podaci o odgovornosti

Bažok, Renata ; Kos, Tomislav ; Oštrkapa Međurečan, Željkica ; Markovica, Tomislav

hrvatski

KUKURUZNA ZLATICA VAŽAN ŠTETNIK NA PODRUČJU PODRAVINE – KAKO SPRIJEČITI ŠTETE?

Prvi je puta kukuruzna zlatica na području Podravine utvrđena 1998. godine. Ekonomske štete zabilježene su od 2003. godine, a najveće štete bile su u 2007. godini nakon koje slijedi pad brojnosti uvjetovan nepovoljnim klimatskim uvjetima. Ovo područje karakteriziraju lakša tla, mala prosječna veličina parcela i ograničen izbor kultura u plodoredu. Osim kukuruza i strnih žitarica u plodoredu dolaze još samo djetelinsko travne smjese. Zbog intenzivne stočarske proizvodnje gospodarstva su orijentirana na proizvodnju kukuruza, te je ponovljena sjetva zastupljena na oko 60% površina. Sve navedeno doprinijelo je stalnom porastu populacije. Nekoliko godina poljoprivredni proizvođači s područja općina Gola i Ferdinandovac u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu provode procjenu rizika od kukuruzne zlatice. Temeljem opažanja predviđa se situacija sa zlaticom u slijedećoj godini i daju preporuke kako bi se na parcelama koje su u programu označene kao visoko rizične izbjegla ponovljena sjetvu. Na parcelama umjerenog rizika predlažemo izbjeći ponovljenu sjetvu ili sijati sjeme tretirano insekticidima, a na poljima s niskom populacijom zlatice sjetva se bez straha može ponoviti. U program je uključen manji broj proizvođača. Ostali proizvođači nisu pokazali interes zbog neinformiranosti ili smatrajući da će izbjegavanjem ponovljene sjetve odnosno sjetvom tretiranog sjemena riješiti problem. Tijekom ljeta 2010. na velikom broju polja na području Podravine došlo je do velikih šteta pri čemu je na nekim poljima udio polegnutih biljaka bio do 95%, a gubitci prinosa iznad 60%. Utvrđeno oštećenje korijena na svim poljima na kojima je zabilježeno polijeganje (usprkos sjetvi tretiranog sjemena) bilo je iznad ekonomskog praga tolerantnosti, a kretalo se do 2, 68 (prema skali 0-3). Velike štete koje su se dogodile u 2010. potvrdile su tvrdnje da je praćenje visine populacije zlatice na poljima na kojima se planira ponovljena sjetva neophodno, jer se samo temeljem brojnosti kornjaša može odrediti koju mjeru treba poduzeti. U slučaju velike brojnosti kornjaša tretiranje sjemena treba nadopuniti primjenom granuliranih insekticida. Iskustvo je pokazalo da postoje znatne razlike između insekticida koji se primjenjuju, te da je preduvjet uspješne zaštite prilagodba insekticida i doze primjene kukuruznoj zlatici.

edukacija proizvođača; kukuruzna zlatica; procjena rizika; štete

nije evidentirano

engleski

Western corn rootworm as an important pest in the region of Podravina- how to prevent the damages?

nije evidentirano

education of farmers; western corn rootworm; risk estimation; damages

nije evidentirano

Podaci o prilogu

9-9.

2011.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Glasilo biljne zaštite

Cvjetković, Bogdan

Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite

1332-9545

Podaci o skupu

55. seminar biljne zaštite

predavanje

08.02.2011-11.02.2011

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)