hrvatski

Folna kiselina- što znaju i koliko ju koriste rodilje u zadrskoj županiji

Cilj ovog rada je utvrditi koliko su rodilje u Zadarskoj županiji upoznate s folnom kiselinom te koliko su je uzimale. Od 339 ispitanica pravilno je folnu kiselinu uzimalo 16, 5%, a neki multivitamin još 23%, iako ih je 80% odgovorilo da zna što je folna kiselina i skoro 85% da vjeruje da je korisna. Savjet da uzima folnu kiselinu je dobilo 49% ispitanica i to skoro 90% od ljekarnika. Liječnici su savjetovali samo 2% ispitanica i od toga niti jednu s niskom stručnom spremom. Smoinicijativno je 39% ispitanica uzelo neki preparat. Logistička regresija je pokazala da su glavni prediktori za uzimanje folne kiseline planirana trudnoća i spontani prekid trudnoće i/ili mrtvorođenost. Negativni pediktor je pušenje. Žene s višom edukacijom su više uzimale folnu kiselinu. Ispitanice s nižim obrazovanjem višestruko su u nepovoljnijem položaju, nemaju dovoljno saznanja baš uslijed nedovoljnog školovanja, socijalna mreža kojoj pripadaju nije dovoljno snažna, a niti zdravstveni sustav ne dopire do njih. Za pretpostaviti je da dok to ne bude pravilo u EU, Hrvatska neće obogaćivati hranu folnom kiselinom, pa je potrebno je iznaći pravilnu kombinaciju svih raspoloživih metoda da bi se ženama u fertilnoj dobi u Zadarskoj županiji omogućio pravilan unos. Integrativan pristup bi kroz edukaciju o prehrani, stilu života te pravilnu suplementaciju folnom kiselinom mogao utjecati na smanjenje incidencije DNC-a. Također integrativni pristup podrazumijeva da treba iskoristiti dostupnost ljekarnika, utjecaj obitelji i prijatelja, ali svakako povećati dostupnost i savjetovanje kroz primarnu zdravstvenu zaštitu.

folna kiselina; defekt neuralne cijevi; javnozdravstvena intervencija; dodaci prehrani; preporuke

nije evidentirano