hrvatski

Suša u prostoru i vremenu Hrvatske

U cijelom svijetu, pa tako i Hrvatskoj, suša je sve češća prirodna pojava. Glavni uzrok suše je manjak oborina u odgovarajućem vremenu i prostoru. Osim klimatsko-meteorološkog pojma suše, poznat je i pojam hidrološke suše, kada su niski vodostaji rijeka i suha korita vodotoka, te pedološka suša s nedostatkom vode u tlu. Naime, s pedološkog i biljno-proizvodnog gledišta, nedostatak oborina ne izaziva sušenje i oštećenja biljaka, ako ima dovoljno korisne vode u tlu. Hidropedološkom inventarizacijom u Hrvatskoj utvrđeno je oko 1, 5 mil ha poljoprivrednog zemljišta do 500 m n.m. prioriteta za dopunsko natapanje zbog mogućih češćih pojava pedološke suše, Vidaček i sur., 2005. Problematika suše aktualizirana je potvrđivanjem UN Konvencije o suzbijanju dezertifikacije i ublažavanja posljedica suše, 2000. godine i katastrofalnom sušom 2003. godine. Mjesečni indeksi suše po pojedinim poljoprivrednim regijama i podregijama s vrijednostima manjim od 0, 65, upućuju na veću učestalost pojava u Istočnoj Slavoniji na jadranskom području. Maksimalne godišnje vrijednosti pedološke suše ili manjka vode u tlu za biljke u panonskoj regiji su 171, 6 u gorskoj 48, 4 i jadranskoj 605, 1 mm, za prosjek razdoblja 1971-2000. U sušnoj 2003. godini manjak vode u tlu na području panonske regije je 523 mm, gorske regije 423 mm i jadranske regije 1036 mm. Preporuča se redovita kontrola stanja vlage tla koja mora biti u sustavu Nacionalnog programa-monitoring sustava za dezertifikaciju i ublažavanje suše, na odgovarajućem broju reprezentativnih meteoroloških postaja.

suša; voda u tlu; biljka; konvencija; pedologija

nije evidentirano