hrvatski

Odnos kajkavske gramatičke norme i jezika kajkavskih tiskanih knjiga druge polovine 18. stoljeća

Suvremena teorija o oblikovanju standardnih jezika utvrdila je jasne odrednice standardnih jezika – polifunkcionalnost, normiranost, autonomnost i elastičnu stabilnost. Teorijsko polazište za istraživanje čine radovi Josipa Silića i Marka Samardžije o funkcionalnim stilovima hrvatskog standardnog jezika. Egzaktni uvjeti standardnosti ohrabrili su proučavatelje kajkavskoga književnog jezika da krenu u dokazivanje početka standardizacije u starim kajkavskim tekstovima. Iako kajkavski književni jezik u potpunosti zadovoljava kriterij polifunkcionalnosti, uvijek se iznova naglašava nepostojanje norme prije tekstova, a kriteriji autonomnosti i elastične stabilnosti zahtijevaju mnogobrojna istraživanja iz područja povijesne dijalektologije, kojih još nemamo dovoljno. Suvremeno jezikoslovlje utvrdilo je postojanje kajkavskoga književnog jezika, koji prostorno smješta na područje sjeverozapadne hrvatske, a vremenski od pojave Pergošićeva prijevoda Decretum tripartitum do sredine 19. stoljeća. Iako se znanstvenici slažu da nisu svi kajkavski tekstovi u tako širokom vremenskom i prostornom rasponu pisani jezikom istih dijalektalnih temelja, nakon više termina, ustalio se naziv "kajkavski književni jezik" za ukupnost svih starijih tekstova pisanih kajkavskim jezikom. Ipak očiti su napori znanstvenika zainteresiranih za ovo područje da dokažu "standardiziranost" kajkavskoga književnog jezika, no to je vrlo teško, tj. nemoguće ako se inzistira da taj termin pokriva navedeni prostorni i vremenski raspon. Standardizacija kajkavskoga književnog jezika stavlja se u kraj 18. stoljeća i tradicionalno se kao prepreka navodi nepostojanje normativnih priručnika kao razlog zašto mu se ne može priznati status standardnog jezika, u biti mogućeg prvog hrvatskog standardnog jezika. Cilj je ove disertacije raščlaniti jezične osobitosti odabranog tiskanog korpusa na kajkavskom književnom jeziku druge polovine 18. stoljeća te, uzevši u obzir povijesne, pravne i općedruštvene okolnosti, zaključiti jesu li odabrani tekstovi pisani takvim jezičnim izrazom koji se može nazvati međusobno istovjetnim na način koji bi to zahtijevao jedan standardni jezik, tj. u svim svojim gramatičkim odrednicama.

jezik; standard; norma; polifunkcionalnost; književni jezik; kajkavski književni jezik

nije evidentirano