hrvatski

(Ne)prelaženje uzlaznih naglasaka na prethodni slog

Rad se bavi problematikom prelaženja uzlaznih naglasaka na slog ispred u nekim riječima nastalim prefiksacijom. Pravilo hrvatske ortoepije o prelaženju naglaska na slog ispred ističe kako samo silazni naglasci mogu prelaziti na prethodni slog. Navest će se neki primjeri iz aktualnih rječnika hrvatskog jezika koji su u suprotnosti s tim pravilom te pokazati kako te riječi izgovaraju suvremeni govornici hrvatskog jezika. U rječnicima i savjetnicima nude se dvostruka rješenja - naglasak nove riječi ima isti naglasak kao i ishodišna riječ ili prelazi na prethodni slog i metatonira - postaje kratkosilazni. Napravljena je manja anketa među modelskim govornicima. Pretpostavljalo se da oni neće prebacivati naglasak na slog ispred jer će poštovati pravilo o neprelaženju uzlaznih naglasaka. Rezultati ankete pokazuju da modelski govornici ponuđene primjere gotovo uvijek izgovaraju s naglaskom na prvom slogu (prebacuju uzlazne naglaske). To isto čine i štokavci (koji nisu modelski govornici), ali nešto rjeđe. Moglo bi se govoriti o hiperkorekciji da kodificirana norma (rječnici i priručnici) ne bilježe i takva naglasna rješenja. Ostaje otvoreno pitanje kako interpretirati tu pojavu.

uzlazni naglasci, prelaženje uzlaznih naglasaka, hiperkorekcija, ortoepija, hrvatski jezik

nije evidentirano