hrvatski

Morfogeneza površinskih i podzemnih krških oblika na području brdskog uzvišenja Lipnik, Dinarski krš, Hrvatska

Brdsko uzvišenje Lipnik nalazi se uz desnu obalu rijeke Kupe, oko 15 km sjeverozapadno od Karlovca i oko 12 km jugozapadno od Ozlja, uz granicu sa susjednom Slovenijom. Prostorno je definirano geografskom širinom od 4530´00´´ do 4534´00´´ sjeverne geografske širine, te geografskom dužinom od 1519´15´´ do 1524´20´´ istočne geografske dužine. Uzvišenje je izduženo dinarskim pravcem (SZ-JI) u dužini od 10 km. Maksimalna širina mu je 4, 5 km u središnjem dijelu. Najviša točka je vrh Goljak (481 m). Lipnik se relativno uzdiže u odnosu na okolni terena za 330 m. Površina istraživanog terena iznosi 25, 6 km². Prema orografskim karakteristikama Lipnik je greda sa širokim neraščlanjenim grebenom koji je fragment krške zaravni. Lipnik je izdužen paralelno s geološkom strukturom, ali u inverznom odnosu. Središnji dio uzvišenja je prostrani široki i zaravnjeni greben koji je relativno uzdignuti dio prostrane krške zaravni. Područje brda Lipnik izgrađeno je od vapnenaca donje krede, a u strukturnom smislu to je sinklinala s osi dinarskog pravca pružanja. Cijelo područje Lipnika obilježeno je krškim reljefom. Od površinskih oblika ističu se ponikve, a djelomično i uvale dok u podzemlju dominiraju jame, ali istraženi su i špiljski kanali. Primjenom geografsko informacijskih sustava temeljenih na analizi susjedstva promatran je prostorni raspored i gustoća ponikava ozaljskog pobrđa. Prostorni raspored ponikava doveden je u vezu sa litološkim, tektonskim, strukturnim i mofometrijskim čimbenicima njihove geneze. Posebno su istraživani prostorni raspored i orijentacija izduženih ponikava. Na ovom je području istražen 21 speleološki objekt i to 19 jama i dvije špilje. Većina (19) objekata se nalaze u rasponu visina od 290 do 420 mNV. Najdublji objekt je jama Zvonečka (dubina 61 m), a najduži objekt je jama Đot (duljina 146 m). Na osnovu njihove morfologije su analizirani utjecaji dva različita litostratigrafska člana u kojima su speleološki objekti nastali, utjecaji pukotina različitog položaja te utjecaj hidroloških uvjeta na nastanak speleoloških objekata. Na kraju je izvršena usporedba temeljnih čimbenika oblikovanja površinskih i podzemnih krških oblika te je dana kratka generalizirana rekonstrukcija sljeda razvoja speleloških objekata na osnovu njihovog položaja i morfologije.

krška zaravan; geomorfologija; ponikve; speleologija; brdo Lipnik; Hrvatska

nije evidentirano