hrvatski

Odnos samoprocjene izgovora hrvatskog jezika izvornih i neizvornih govornika i objektivnih rezultata procjene izgovora

Rad uspoređuje odnos samoprocjene izgovora hrvatskog jezika kao prvog (ili materinskog) i drugog (i stranog) te objektivnih rezultata procjene izgovora. Ispitanici prve skupine su studenti kroatistike završnih godina studija, a ispitanici druge skupine su učenici naprednog stupnja učenja hrvatskog jezika koji je usporediv s razinom C1 prema ZEROJ-u. Očekivano i sukladno stupnju učenja hrvatskog kao drugog, sposobnost samoprocjene kao i svijest o vlastitom napretku neizvornih govornika je već vrlo razvijena. Iznenađujuće je koliko su u samoprocjeni kritični. Svoj izgovor uglavnom ocjenjuju kao loš, ali ne mogu precizno odrediti u čemu griješe. Najčešće navode nerazlikovanje glasova č i ć, kao i pogreške u mjestu naglaska. Osim samoprocjene, a u svrhu dobivanja objektivnih rezultata, učenici su pisali i diktat, a njihov je izgovor i akustički zabilježen snimanjem pročitanog teksta. U diktatu su se procjenjivale sljedeće varijable: izgovor vokala, konsonanata i konsonantnih skupina, asimilacije po zvučnosti i mjestu tvorbe, izgovorne cjeline - izgovor klitika. Rezultati analize diktata pokazuju da učenici najviše griješe u asimilacijama, a rezultati analize akustičnog zapisa pokazuju kako su najveća odstupanja na razini vokala i u neprovođenju asimilacija. S druge strane, zanimljivo je kako izvorni govornici hrvatskog jezika kao glavni problem svojeg izgovora također navode nerazlikovanje č i ć, kao i pogreške u mjestu naglasaka, ali za razliku od stranih govornika hrvatskog jezika svoj izgovor u cjelini vrlo visoko vrednuju. Kad je riječ o asimilacijama, izvorni govornici u diktatu u njima ne griješe, ali u čitanju ih ipak ne provode. Na kraju su zvučne zapise obiju skupina analizirali fonetičari i lektori hrvatskog jezika koji rade s izvornim i neizvornim govornicima hrvatskog jezika. U analizama zapisa nisu imali informaciju o tome je li hrvatski jezik govorniku prvi ili drugi jezik. Očekivano je da je izgovor izvornih govornika ocijenjen kao bolji, ali je zanimljivo da nije nezanemariv broj izvornih govornika čiji je izgovor ocijenjen kao lošiji u usporedbi s izgovorom neizvornih govornika.

samoprocjena izgovora; izvorni govornici; neizvorni govornici; hrvatski jezik kao drugi i strani

nije evidentirano