hrvatski

DINAMIKA MAKROBENTOSNIH POPULACIJA RIJEKE SAVE U HRVATSKOJ

Rijeka Sava je najduža rijeka u Hrvatskoj (duljine 940 km). Nastaje spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Lancova u Sloveniji te pripada slivu Crnoga mora. U ovome radu prikazani su rezultati ribarskoga istraživanja rijeke Save u svome toku kroz Hrvatsku u 2010. godini. Istraživanjima koja su provedena u srpnju i listopadu praćene su fizikalno-kemijske osobine, kvalitativan i kvantitativan sastav te biološka raznolikost makrobentosa rijeke Save. Bentos označava stanovnike dna, organizme koji naseljavaju različite supstrate dna voda barem dijelom svoga života.Biološka raznolikost makrobentosnih zajednica određena je pomoću Simpsonovog, Margalefovog i Shannon-Weaveovog indeksa.Temeljem analize otopljenog kisika u vodi, utvrđeno je da rijeka Sava ima polioksitipsko obilježje. Prema vrijednostima otopljenog kisika, lokacije Medsave i Zagreb sa vrijednostima većim od 7 mg/l pripadaju vodama I vrste. Na većini lokacija voda pripada III vrsti. Izuzetak su Lijevi Dubrovčak gdje voda pripada IV vrsti te lokacije Ivanja Reka i Županja gdje je zabilježen režim kisika značajan za vode V vrste. Uzorkovanje makrobentosa provedeno je na deset lokacija. Najveća raznolikost vrsta prema Margalefovom indeksu bila je na lokaciji Zagreb, a indeks je iznosio 2, 37. Najmanja raznolikost vrsta zabilježena je u listopadu također na području Zagreba, gdje su Margalefov indeks raznolikosti i Shannon-Weaverov indeks iznosili 0, a Simpsonov indeks je iznosio 1. Prema razvijenosti makrobentosa u rijeci Savi najviše se razvilo pripadnika skupine Gammarus sp., Trichoptera, Gastropodas vrstama Viviparus viviparus i Lithoglyphus naticoides, Chironomidae, Oligochaeta, Hirudinea. Na području Radatović pronađeni su invazivni Amphipoda Dikerogammarushaemobaphes koji su tek nedavno naselili ovo područje.

rijeka Sava; fizikalno-kemijske osobine vode; makrobentos; biološka raznolikost; Dikerogammarus haemobaphes

nije evidentirano