hrvatski

Riječi u prostoru: mentalna reprezentacija apstraktinih i konkretnih pojmova

U nizu istraživanja u kojima su korišteni kako konkretni, tako i apstraktni pojmovi, potvrđeno je da riječi koje označavaju te pojmove brže i lakše procesiramo ako ih u prostoru nalazimo na onim položajima na kojima je to uobičajeno u svijetu koji nas okružuje (u slučaju konkretnih pojmova) tj. na položajima koji odgovaraju uobičajenim metaforičkim prikazima koje koristimo u jeziku (u slučaju apstraktnih pojmova ; npr. sreću kao emociju koja ima efekt „podizanja“ raspoloženja smještamo u gornji dio vidnog polja). Činjenica da na procesiranje apstraktnih pojmova utječe i položaj u prostoru na kojem se riječ nalazi ide u prilog tezi da su perceptivni procesi uključeni i u razumijevanje apstraktnih informacija, odnosno idu u prilog skupu teorija objedinjenih u pristupu utemeljene kognicije. Istraživanja su pokazala da vertikalnu dimenziju koristimo za reprezentaciju pojmova snage i moći, te afekata, a da horizontalnu dimenziju koristimo za reprezentaciju brojeva i vremena. Ovo istraživanje je provedeno u dva eksperimenta. U prvom eksperimentu ispitali smo utjecaj prostornog položaja različitih vrsta pojmova (konkretnih imenica, riječi s pozitivnim ili negativnim značenjem, riječi koje označavaju emocije, riječi koje označavaju pojmove moći i snage, riječi koje označavaju količine i riječi koje označavaju vrijeme) na brzinu donošenja semantičke odluke. Eksperiment je podijeljen u dva nezavisna bloka, jedan u kojem se riječi na ekranu prikazuju jedna iznad druge (vertikalni blok) i jedan u kojem se riječi pojavljuju jedna pokraj druge (horizontalni blok). Sudionicima su zadavani parovi riječi u položaju koji je kongruentan ili nekongruentan položaju na kojima ih uobičajeno nalazimo u prostoru ili na kojima bi ih u prostoru očekivali obzirom na uobičajene metaforičke prikaze. Prostorni položaj riječi u vertikalnom bloku nije imao utjecaja na brzinu donošenja semantičke odluke. U horizontalnom bloku, za skupinu pojmova koji se odnose na količine, vrijeme potrebno za donošenje semantičke odluke bilo je kraće onda kada su riječi prezentirane u pretpostavljenom položaju reprezentacije količina - lijevo se nalaze manje količine, a na desnoj strani reprezentiramo veće količine. U drugom eksperimentu ispitali smo utjecaj tipične lokacije uz koju vežemo pojmove na brzinu opažanja neutralnog znaka nakon prezentacije pojma, ovisno o položaju na kojem se neutralni znak pojavljuje, te ovisno o vremenskom razmaku između prezentacije pojma i pojavljivanja neutralnog znaka. Rezultati su pokazali da nakon čitanja pojmova koji označavaju količine i vrijeme dolazi do sporijeg identificiranja neutralnog znaka na onom položaju koji odgovara metaforičkim prikazima vremena i količina (prošlo vrijeme i male količine reprezentiramo lijevo, a buduće vrijeme i velike količine desno). Ovaj se efekt javlja u situacijama kada je interval između prezentacije riječi i neutralnog znaka kratak što pripisujemo paralelnom odvijanju procesa perceptivne simulacije na mjestu gdje se pojavljuje znak.

mentalna reprezentacija; utemeljena kognicija; apstraktni pojmovi

nije evidentirano