Izložbe njemačkih umjetnika u Hrvatskoj i hrvatskih umjetnika u Njemačkoj u prvoj polovici 20. stoljeća (CROSBI ID 45014)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Magaš Bilandžić, Lovorka
hrvatski
Izložbe njemačkih umjetnika u Hrvatskoj i hrvatskih umjetnika u Njemačkoj u prvoj polovici 20. stoljeća
Tijekom prve polovice 20. stoljeća izložbe postaju učestalim oblikom prezentacije umjetnosti van nacionalnih granica, te se povećava broj samostalnih i skupnih izložaba koje predstavljaju pojedinačna dostignuća na određenom umjetničkom području, odnosno postaju mjesto živog transfera iskustava i utjecaja među umjetnicima. Prisutnost hrvatske umjetnosti u Njemačkoj vezana je ponajprije uz pojedinačna predstavljanja naših umjetnika (V. Bojničić, O. Hermana, I. Meštrovića), te njihovo sudjelovanje na međunarodnim izložbama (Izložba knjižne umjetnosti u Leipzigu, 1927. ; Pressa u Kölnu, 1928.). Težište skupnih izložaba kojima se predstavljala hrvatska i jugoslavenska umjetnost stavljalo se poglavito na etnografski materijal i autentične oblike stvaralaštva poput narodne umjetnosti ("Izložba hrvatske narodne umjetnosti" u Münchenu, 1916.), odnosno na grafičku produkciju ("Izložba narodne umjetnosti i grafike" u Saarbrückenu, 1933.). Njemačka umjetnost je bila vrlo dobro poznata generacijama hrvatskih modernih umjetnika preko periodike i zahvaljujući školovanju na njemačkim likovnim akademijama, a do direktnog i intenzivnog upoznavanja šire javnosti s tadašnjom suvremenom njemačkom umjetnošću dolazi preko skupnih izložaba "Njemačka savremena likovna umetnost i arhitektura" u Beogradu i Zagrebu 1930. Tijekom 1930-ih u Zagrebu se priređuju samostalne izložbe vodećih njemačkih umjetnika (Georgea Grosza, Maxa Pechsteina, Käthe Kollwitz) koje su izvršile značajan utjecaj na našu likovnu scenu, te svjedoče o težnji pripadnika Zemlje, Grupe Trojice i Kluba likovnih umjetnica da organiziraju izložbe umjetnika srodnih ideoloških i umjetničkih stajališta. Znatniji broj izložaba njemačkih umjetnika izvan Zagreba je održan samo u Splitu. Razdoblje NDH je obilježila institucionalna suradnja dvaju političkih režima koja je 1942. rezultirala ideološki obojenim izložbama "Njemačka plastika sadašnjosti" i "Slikarski dojmovi s ratišta", odnosno 1943. prezentacijom hrvatske umjetnosti u Berlinu.
izložba, hrvatska umjetnost, njemačka umjetnst, kulturne veze
nije evidentirano
engleski
Exhibitions of German Artists in Croatia and Croatian Artists in Germany in the 1st Half of the 20th Century
nije evidentirano
exhibition, croatian art, german art, cultural connection
nije evidentirano
Podaci o prilogu
158-200.
objavljeno
Podaci o knjizi
Zbornik međunarodnog simpozija Zagreb-München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu
Kraševac, Irena ; Prelog, Petar
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti
2011.
978-953-6106-91-2