Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Communication Ccompetence of Educators and the Knowledge Society (CROSBI ID 581502)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Bakić-Tomić, Ljubica ; Globočnik Žunac, Ana Communication Ccompetence of Educators and the Knowledge Society // Društvene pretpostavke društva znanja. / Afrić, V., Bakić-Tomić, Lj., Polšek, D. & Žažar, K. (ur.). Zagreb: Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Institut društvenih znanosti Ivo Pilar / Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu., 2011. str. 189-203

Podaci o odgovornosti

Bakić-Tomić, Ljubica ; Globočnik Žunac, Ana

engleski

Communication Ccompetence of Educators and the Knowledge Society

Znanstveno polazište i uporište ovoga rada leži u multidisciplinarnoj holističkoj paradigmi, koja predstavlja novi kut gledanja, znanstvenog proučavanja, cjelovit i sustavan pogled na probleme i pojave koje proučavamo, ali uzimajući u obzir i komponentu dinamičnosti, promjenjivosti, razvojnosti koju u sebi krije orijentacija na proces. Prvo, komunikološki pristup proučavanju komuniciranja ljudskih bića zahtijeva aksiomatsko istraživanje, utvrđivanje pravilnosti i nepravilnosti funkcioniranja složenih živućih sustava s determinističkog i probabilističkog stajališta. (F. Vreg 98./15) Drugo, komuniciranje se može odrediti kao akcija organizma kojom on utječe na ponašanje drugog organizma tako da promjena ima adaptivnu vrijednost za pošiljatelja ili za primatelja. Proces prilagodbe (adaptacije) i promjene (evolucije) kompleksnih sustava pri čemu je okolina jednako relevantna kao i sam organizam, u osnovi sadrži transakcijsku razmjenu organizma s okolinom. To ujedno jest i bit procesa čovjekova komuniciranja s njegovim humanim okruženjem. Treće, kako kaže U. Eco, jedan od klasika komunikološke znanosti: «Beskorisno je vjerovati u stabilnost struktura i objektivnost skupina znakova kojima komuniciramo, ako se u trenutku u kojem ove znakove određujemo nalazimo u tijeku jednog procesa. Odrediti komunikološki model jednog otvorenog procesa podrazumijeva perspektivu cjelokupnosti, koja, u sferi sagledanoj sub specie communicationis, obuhvaća i one elemente koji se s komunikacijom isprepliću, ali se na nju ne mogu svesti, a ipak određuju njezin modalitet». (U. Eco 73./439) Četvrto, jedinstvenost ljudskosti leži u našoj sposobnosti da stalno stvaramo jezičnu mrežu koja nas okružuje. «Biti čovjekom znači postojati u jeziku» kaže F. Capra (F. Capra 98./272). Komunikacija prema H. Maturani nije prijenos informacija nego koordinacija ponašanja ljudi uzajamnim strukturalnim spajanjem. Takva uzajamna koordinacija ponašanja ili sinergetskog djelovanja ključna je osobina komunikacije. (prema: F. Capra 98.) Peto, postojeći društveni organizacijski obrazac naglašava kompetitivnost ili natjecanje, ekspanziju ili razvoj, i dominaciju ili moć, što neminovno dovodi čovjeka do «kartezijanske nervoze». Ovo je ujedno i temelj tzv. tržišnog pristupa ili ekonomskog pristupa društvu. Priroda funkcionira na posve drukčiji način. Organizacijski obrazac prirode temelji se na međuovisnosti, cikličkom protoku informacija, kooperaciji i partnerstvu. Suvremeni koncept funkcioniranja društva jest holistički i temelji se na načelima fleksibilnosti i raznolikosti – što sustavima omogućuje preživljavanje poremećaja i prilagodbu promjenjivim uvjetima. Da bi se prevladala «kartezijanska nervoza», trebamo misliti sustavno, premještajući konceptualni fokus od objekta na odnose. Jedino tada možemo shvatiti da identitet, individualnost i autonomija ne znače odvojenost i nezavisnost. Da bismo povratili potpunu ljudskost, moramo vratiti naše iskustvo povezanosti s cijelom mrežom života, čitavom prirodom. Kako ujediniti globalni i individualni pristup? Krećući se u makro ili mikro smjeru do krajnjih granica, nužno ćemo stići do iste točke ili, kako to jedan od temeljnih aksioma komunikologije kaže, «In minima maxima», što znači da je u svakom minimumu izražen maksimum i obrnuto, a tu sposobnost ima komuniciranje. Jer je komunikologija interdisciplinarna znanost koja proučava zašto čovjek komunicira, kako on to čini i s kojim uspjehom, a sve radi postizanja emancipacije pojedinca i društva u cjelini. Jedan od cjelovitih sistema promatranja svijeta jest i komunikacijski u kojem se na znanstvenoj osnovi komunikacijskim procesima bavi komunikologija koja je danas u svijetu jedna od strateški najvažnijih područja istraživanja i unapređivanja. Organizacijski obrazac prirode temelji se na međuovisnosti, cikličkom protoku informacija, kooperaciji i partnerstvu. To je uzlazna spirala rasta koja vodi sve višim oblicima odgovorne neovisnosti i djelotvorne međuovisnosti. (S. Covey 98.)

Knowledge Society; Communication Competence; Educators; Teachers

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

189-203.

2011.

nije evidentirano

objavljeno

978-953-175-411-8

Podaci o matičnoj publikaciji

Društvene pretpostavke društva znanja.

Afrić, V., Bakić-Tomić, Lj., Polšek, D. & Žažar, K.

Zagreb: Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Institut društvenih znanosti Ivo Pilar / Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Podaci o skupu

Društvo znanja

predavanje

10.11.2011-12.11.2011

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Informacijske i komunikacijske znanosti