hrvatski

GOSPODARSKE ODLIKE KULTIVARA JAROG JEČMA U UVJETIMA SLAVONIJE I BARANJE (Hordeum vulgare L.)

Ispitivana su 23 kultivara jarog ječma u pokusima u 1998. i 1999. godini na lokalitetima Osijek (eutrični kambisol) i Nova Gradiška (2 pokusa- tlo tipa aluvij i pseudoglej) u cilju ispitivanja utjecaja činitelja proizvodnje, lokaliteta (plodnosti tla) i genotipa na urod zrna i komponente uroda zrna jarog ječma. Kultivari se značajno razlikuju po urodu zrna, masi 1000 zrna, hektolitarskoj masi zrna, a uvjeti uzgoja imaju značajnu ulogu u njihovu formiranju. Na lokalitetu Osijek, tlu eutrični kambisol ostvaren je značajno viši urod zrna (5.77 t/ha) u odnosu na urod zrna u Novoj Gradiški, aluvijalnom tipu tla (4.92 t/ha) i pseudogleju (3,79 t/ha). Urod zrna iznad 5 t/ha u 1998. i 1999. godini, slične razine, ostvarile su sorte Magda (5,37 t/ha), Pannonia (5,22 t/ha), Mischka (5,16 t/ha), Jaran (5,10 t/ha), Igor (5,01 t/ha) i Pivarac (5,01 t/ha) Na urod zrna I klase, uz sortu značajno utječu uvjeti proizvodnje. Urod zrna I klase značajno je viši (P³0,05) na lokalitetu Osijek (5,294 t/ha) u odnosu na lokalitet u Novoj Gradiški na aluvijalnom tipu tla (4,508 t/ha) i pseudogleju (3,221 t/ha). Značajno (P³0,05) se razlikuju urodi zrna I klase pokusa na aluvijalnom tipu tla i pseudogluju. Također, u 1998. godini (4,875 t/ha) značajno je viši urod zrna I klase u odnosu na 1999. godinu ( 3,736 t/ha). Vrlo visokom hektolitarskom masom zrna, značajno višom (P³0,05) od ostalih sorti (osim sorti Astor, Vitez i linije Osk.5.65/2-93) ističe se sorta Dominik (72,82 kg). Sorta Marko (52,01 g.) značajno (P³0,05) je više mase 1000 zrna u odnosu na ostale sorte i linije jarog ječma. Provedena istraživanja ukazuju na značajan utjecaj kultivara, ali i uvjeta proizvodnje na broj zrna u klasu. U istraživanjima s 23 kultivara jarog ječma ustanovljena je značajna razlika (P³0,05) između pokusa 1998. godine (25,02 zrna) i 1999. godine (23,65 zrna). Također, utvrđena je i značajna razlika (P³0,05) između lokaliteta Osijek (rang A), Nova Gradiška aluvijalni tip tla (rang B) i Nova Gradiška pseudoglejni tip tla (rang C). Najviši broj zrna po klasu imale su sorte Jaran (26,80) i Maresi (26,00). Najbolju otpornost na polijeganje imala je sorta Astor, a potom sorte Marina, Magda, Igor i Vitez.

jari ječam; sorta; urod zrna; komponente uroda zrna; plodnost tla

nije evidentirano