hrvatski

Filozofija svijeta dvadeset godina nakon Augsburško-zagrebačkih filozofskih razgovora

Umijeće razgovora ima dugu filozofsku tradiciju koja se sastoji od posjeta i od uzvraćanja posjeta, navodi Alexander Thumfart. Upravo su tako izgledali Augsburško-zagrebački filozofski razgovori vođeni u Augsburgu 1988., Zagrebu 1990. i ponovo u Augsburgu 1993. godine. Augsburško-zagrebački filozofski razgovori bavili su se problemom svijeta u filozofiji, odnosno problemom filozofije u svijetu, čime je pojam svijeta dospio u središte filozofskog promišljanja. U ovom će se izlaganju kozmološko i antropološko određenje pojma svijeta izložiti na temelju proučavanja znanstvenih radova proizašlih iz Augsburško-zagrebačkih razgovora, naknadno objavljenih u časopisu Filozofska istraživanja. S druge strane, može se reći da je danas, dvadeset godina nakon Augsburško-zagrebačkih razgovora, proširenjem predmetnog polja bioetike od medicinske etike do integrativne bioetike, promišljanje pojma svijeta reaktulizirano. Naime, promišljanje se pojma svijeta kao ideje cjeline čija je temeljna odrednica sveobuhvatnost, a temeljni princip građenje, nameće kao odgovor na znanstveni partikularizam i monoperspektivizam. Kako je upravo integrativna bioetika nastala kao alternativa takvoj, isključivo znanstvenoj, slici svijeta, možemo reći da filozofija svijeta koja nastaje u okviru Augsburško-zagrebačkih filozofskih razgovora daje još jedan poticaj njezinom daljnjem razvijanju i artikuliranju.

Augsburško-zagrebački filozofski razgovori; svijet; integrativna bioetika

nije evidentirano