hrvatski

Uvod: V. Mediteranski korijeni filozofije

Hrvatsko filozofsko društvo i Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu organiziraju u ožujku, početkom proljeća, već petu godinu zaredom međunarodni filozofski i interdisciplinarni simpozij Mediteranski korijeni filozofije, i ove godine u Splitu, u prekrasnom renesansnom zdanju Stare gradske vijećnice – koja, kao ogledni primjerak mediteranske kulturne baštine, savršeno odgovara smislu i duhu Mediteranskih korijena filozofije . Danas na pragu našega malog jubileja – V. obljetnice simpozija dopustite mi da Vas podsjetim na temeljna programska određenja, smisao i svrhu ovoga skupa, te da evociram ukratko postignuća naših dosadašnjih susreta. Mediteran je kolijevka zapadno-europske filozofije i znanosti koja, zajedno s mediteranskim naslijeđem hebrejsko-kršćanske religijske tradicije udara temelje zapadno-europske kulture i civilizacije. Zapadna filozofija i znanost započinju svoj povijesni razvoj početkom 6. st. pr. Kr. na istočnoj obali Mediterana, u maolazijskim grčkim kolonijama Miletu i Efezu, te obližnjim otocima, potom se širi do Eleje i Sicilije da bi svoj vrhunac postigla u Ateni, jednom od središta antičkog Mediterana. Daljnji razvoj antičke filozofije, od helenizma do srednjovjekovne epohe, preko novih središta filozofske misli Aleksandrije i Rima također je sudbinski vezan za Mediteran. Stvaranje, sukobljavanje i međusobno prožimanje mediteranskih kultura, specifični mediteranski multikulturalizam dao je bitno obilježje daljnjem razvoju filozofije Zapada. Na drugoj strani, grčka antika, helenističko-rimsko naslijeđe, Bizant, orijentalne arapske tradicije, uz pečat nove islamske religije presudno oblikuju i islamsko-arapsku srednjovjekovnu filozofiju, kulturu i civilizaciju. Bizantinci su grčku filozofiju prenijeli Arapima, a oni, posredstvom križarskih ratova, preko svojih vodećih filozofa, Avicene, Averoesa, Ibn Halduna, vratili Europi u njoj već zaboravljeno naslijeđe Aristotelove filozofije. Sljedeći aspekt koji ulazi u tematski okvir simpozija odnosi se na utemeljenje hrvatske filozofije, koja se, kako u svojim početcima, tako i u najsjajnijim vrhuncima, korijeni u mediteranskom dijelu svojega višeregionalnoga kulturnog identiteta. Počam od Hermana Dalmatina, preko Marka Marulića, pa do Matije Vlačića Ilirika, Frane Petrića i Ruđera Boškovića, da spomenemo samo najznamenitija imena. Treći sklop što ulazi u okvir teme simpozija odnosi se na filozofsko ali i interdisciplinarno promišljanje specifičnosti mediteranskog multikulturnog prostora, često tijekom povijesti opterećenog vjerskim sukobima i međucivilizacijskim napetostima, na jednoj strani, ali i toposa bogate tradicije, kulturnog stvaralaštva, interkulturalnih susreta i međusobnih prožimanja, prostora s velikim potencijalom međucivilizacijskog dijaloga, pomirenja i svekolikog napretka. S tim u svezi otvaraju se pitanja, teme i problemi koji se promišljaju na ovome simpoziju: • Utječu li mediteranski korijeni filozofije na nastanak i razvoj suvremene filozofije Mediterana? • Filozofsko promišljanje mediteranskog multikulturalizma • Poticaji mediteranske filozofije za utemeljenje globalnog ethosa kao pretpostavke međucivilizacijskog dijaloga • Filozofija Mediterana kao globalizacijska paradigma I danas u obzoru nove globalizacijske epohe, Mediteran se uvijek nanovo potvrđuje kao jedinstveni prostor na kojemu se prelamaju obrasci, zakoni ali i nepredvidljivi tijekovi povijesti, od sukoba ideologija, sudara civilizacija, do interkulturalnog i interreligijskog suživota i dijaloga. Ovih dana upravo svjedočimo i unutarcivilizacijskim revolucionarnim društvenim previranjima na prostoru istočnog Mediterana, koja neki nazivaju globalnim IV. valom demokratizacije, što će vjerojatno biti jedna od tema sljedećih Mediteranskih korijena filozofije. U svih ovih priređenih pet Mediteranskih korijena filozofije prezentirano je, uključujući i ona koja ćete ove godine čuti, sveukupno više od dvije stotine priopćenja, u kojima su svi spomenuti aspekti mediteranske kulture, filozofije i znanosti široko i interdisciplinarno razglabani od strane uglednih domaćih i inozemnih filozofa i znanstvenika iz svih dijelova Hrvatske, te autora iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Njemačke, Slovenije i Srbije. Tijekom proteklih simpozija upriličena su predstavljanja knjiga: Zbornik Filozofija Mediterana, s radovima s prva dva skupa, zatim knjiga Željka Škuljevića: Pozornica kirenaičke misli. Tijekom prošlogodišnjeg simpozija predstavljena je knjiga Kruh naš istaknutog hrvatskog i svjetskog mediteranologa Predraga Matvejevića, knjiga Vani Roščić Estetička misao Luigija Pareysona, i časopis Filozofska istraživanja s blokom radova s III. MKF. Ovogodišnje jubilarne V. Mediteranske korijene filozofije posvećujemo 300. obljetnici rođenja velikog hrvatskog i svjetskog filozofa i svestranog prirodoznanstvenika i humanista Ruđera Josipa Boškovića, rođenog u Dubrovniku 18. svibnja 1711. godine. Premda je ušao u europsku kulturnu povijest kao astronom, fizičar, matematičar, građevinar, arhitekt, geodet, arheolog, diplomat i pjesnik, Bošković je i danas najznamenitiji kao filozof prirode. Iako je za života stekao svjetsku slavu kao univerzalni znanstvenik, pišući svoja glavna djela na latinskom jeziku, te postavši članom mnogih akademija i najviših znanstvenih ustanova Engleske, Francuske, Italije i Austrije, Bošković je trajno ostao vezan uz Mediteran i svoj rodni Dubrovnik, o čemu svjedoči činjenica da se čitava života dopisivao na svom materinskom hrvatskom jeziku sa sestrom Anicom i braćom Barom i Božom. A u predgovoru svojega remek-djela Theoria philosophiae naturalis navodi da je, šećući po Rijeci Dubrovačkoj s prijateljem Marinom Sorkočevićem, došao na misao o mogućnosti sinteze Leibnizove i Newtonove koncepcije strukture materije. Sve to govori u prilog našem vjerovanju da su Mediteranski korijeni filozofije pravo mjesto za obilježavanje obljetnice ovoga znamenitog hrvatskog, mediteranskog, europskog i svjetskog filozofa i znanstvenika. A Boškovićeva će obljetnica biti na primjeren način obilježena na našemu simpoziju tematskom usmjerenošću odabranih priloga, među kojima se priopćenja uglednih domaćih i inozemnih filozofa i znanstvenika o različitim aspektima i dimenzijama Boškovićeva filozofskog, znanstvenog i literalnog djela nadaju kao alfa i omega ovogodišnjeg simpozija. U priopćenjima s jubilarnih V. Mediteranskih korijena filozofije, uz priloge koji osvjetljavaju univerzalni duh našeg velikog filozofa i znanstvenika Ruđera Boškovića, obuhvaćen je široki spektar različitih aspekata predstavljene teme simpozija ; od filozofijskog i kulturologijskog problematiziranja pojma Mediterana, do promišljanja mediteranskih korijena svjetske i hrvatske filozofije u rasponu od antike do suvremenosti. Interdisciplinarni karakter simpozija predstavljen je i priopćenjima koja, uz filozofiju, pokrivaju područja kulturologije, religiologije, lingvistike, pjesništva, estetike, povijesti, ekonomije i fizike. U više priloga naglašuje se specifični fenomen mediteranskog interkulturalizma ; odnos, dijalog i paralele različitih kulturnih, civilizacijskih, filozofskih i religijskih sastavnica osebujnog multikulturalnog mediteranskog duha. O tematskoj relevantnosti Mediteranskih korijena filozofije, kao i o uspješnom etabliranju simpozija na filozofskoj karti Hrvatske i Mediterana, svjedoči i zamjetan interes uglednih filozofa i znanstvenika iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva – iz zemalja mediteranskog i regionalnog okružja: Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije i Srbije. Objavljeni tematski blokovi s prethodnih Mediteranskih korijena filozofije u časopisu Filozofska istraživanja br. 107. i 116. kao i opsežan zbornik Filozofija Mediterana, dakle već tri ugledne edicije objavljenih radova, neprijeporno potvrđuju da naš simpozij ostavlja zamjetan materijalni i duhovni trag, kako u Hrvatskoj, tako i u široj regiji. Vjerujemo da smo na dobrom putu i da će se odjeci sljedećih Mediteranskih korijena filozofije postupno širiti čitavim Mediteranom.

Mediteran; filozofija; multikulturalizam; Ruđer Bošković

nije evidentirano