hrvatski

Utjecaj ruskih mitoloških i usmenoknjiževnih elemenata na diskurs Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić

U radu se razmatraju poveznice bajki Ivane Brlić-Mažuranić sa slavenskim, u prvom redu ruskim, mitološkim i usmenoknjiževnim supstratom prezentiranim u trotomnoj studiji Aleksandra Nikolajeviča Afanasjeva Poetičeskie vozzrenija slavjan na prirodu (1865, 1868, 1869). Na primjeru analize preuzetih motiva pokazuje se kako navedena intertekstualnost utječe na oblikovanje autoričina diskursa. Komparativna analiza motiva i koncepcija iznesenih u Pričama iz davnine i onima u studiji ruskoga folklorista temelji se na autoričinom rukopisnom zapisu naslovljenom Ove su bilježke izvađene iz Afanasjev, «Vozzrenija drevnih Slavjan» i iz Tkany «Mythologie der alten Teutschen und Slaven». Što je prekriženo ono sam upotrebila u nekim pričama. Rukopis je rezultat najnovijih arhivskih istraživanja, a znakovit je jer autorica u njemu eksplicitno navodi izvore mitološke i usmenoknjiževne građe koju je izučavala, bilježi likove i motive, a ponekad ih i detaljnije tumači. Analitičkim čitanjem obaju autora, te smještanjem navedenog u adekvatan znanstveni, društvenopovijesni i književnopovijesni kontekst, pokazuje se da su elementi ruskih mitoloških i usmenoknjiževnih predaja ostavili izrazit trag u oblikovanju Priča iz davnine, veći nego se ranije mislilo.

Ivana Brlić-Mažuranić; Priče iz davnine; Aleksandar Nikolajevič Afanasjev; Poetičeskie vozzrenija slavjan na prirodu; arhivska istraživanja; rukopisni zapis; izvori; slavenska mitologija

nije evidentirano