hrvatski

Društveni izazovi i uključenost mladih kroz volontiranje u izgradnju civilnog društva

Suvremeno globalno okruženje donosi nove paradigme društvenog života i poslovnog djelovanja, gdje se unutar ekonomskih, političkih i tehnoloških kretanja susreću mnoga proturječja i nejednakosti u kvaliteti života i razvoju zajednica te društva općenito. Tržišni principi često nadilaze i nadjačavaju utjecaj i djelovanje društvenih potreba pojedinaca i zemalja, tako da je procjep nepomirljivosti razlika ekonomskih i socijalnih vrijednosti vrlo teško uskladiti. Međutim, unatoč tome organizacije i pojedinci koji streme razvoju kako na osobnoj, lokalnoj i globalnoj razini odgovaraju na društvene izazove socijalnim angažmanom i volonterskim radom u izgradnji civilnog društva. Jedan od vidljivih načina razvijanja civilnog društva jest uključivanje mladih ljudi kroz volontiranje u razne društvene mreže kojima se mijenja paradigma društvene dinamike i društvenog razvoja općenito. Provedeno je jednokratno istraživanje koje ispituje uključenost studenata u proces volontiranja, i to ispitujući studente s pet zagrebačkih fakulteta: Ekonomskog, Kemijskog, Prirodoslovnog, Učiteljskog fakultetu te Studija socijalnog rada pri Sveučilištu u Zagrebu. Na temelju prikupljenih podataka i dobivenih nalaza zaključeno je postoji pozitivan stav prema volonterskom radu te da značajan broj studenata volontira (29%) i to upravo oni mladi ljudi koji imaju vrlo razvijenu svijest o potrebi građanskog djelovanja kroz dobrovoljan rad u organizacijama civilnog društva. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje neke razlike u motivima uključivanja studenata u volonterski rad što ovisi o fakultetu s kojega studenti dolaze i njihovoj osobnoj intrinzičnoj motivaciji. Nadalje, najčešći razlozi volontiranja su: usvajanje novih znanja i vještina te želja da se nešto promjeni u društvu. S druge strane najčešće zapreke volontiranju su nedostatak prilika i poticaja iz šire društvene zajednice te nedovoljna informiranost. Mladi ljudi, poglavito studenti pokazuju vrlo razvijenu svijest o svojoj ulozi inicijatora društvenih promjena te pronalaze prilike prema vlastitim interesima da razvijaju svoja znanja i kompetencije te postaju integralni dio „učećih organizacija“ i socijalnih mreža. Profesionalno vođenje volonterskih organizacija kao i upravljanje radom volontera postaje izazov s kojima se susreću brojni menadžeri društveno usmjerenih organizacija koji žele ostvariti maksimalnu organizacijsku učinkovitost i osigurati izvršenje organizacijskih ciljeva.

volontiranje; civilno društvo; socijalni kapital i neprofitne organizacije

nije evidentirano