Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Petrijeva bolest – destruktivna bolest mladih vinograda u Hrvatskoj (CROSBI ID 581850)

Prilog sa skupa u časopisu | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Ivić, Dario ; Sever, Zdravka Petrijeva bolest – destruktivna bolest mladih vinograda u Hrvatskoj // Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan (ur.). 2011. str. 41-42

Podaci o odgovornosti

Ivić, Dario ; Sever, Zdravka

hrvatski

Petrijeva bolest – destruktivna bolest mladih vinograda u Hrvatskoj

Petrijeva bolest uzrok je propadanja ili slabijeg razvoja mladih trsova vinove loze, a javlja se uglavnom u prvim godinama nakon sadnje vinograda. Uzročnici bolesti su gljive Phaeomoniella chlamydospora i velik broj vrsta iz roda Phaeoacremonium, a danas je poznato da su spomenute gljive raširene svugdje u svijetu gdje se uzgaja vinova loza. U proteklih nekoliko godina zabilježeni su pojedinačni slučajevi propadanja trsova u mladim vinogradima u Hrvatskoj, a koji su upućivali na Petrijevu bolest. Simptomi bolesti bili su jasno vidljivi na većem broju sakupljenih mladih biljaka, pa su tijekom 2010. provedene mikološke analize određenog broja simptomatičnih trsova. U simptomatičnim biljkama utvrđeni su periteciji koji su po morfologiji odgovarali Togninia vrstama, savršenim stadijima gljiva iz roda Phaeoacremonium. Analizom morfologije peritecija, askospora i kultura sakupljenih izolata, nadopunjenom molekularnom analizom sekvenci njihovih ITS1/ITS4 regija, utvrđeno je da izolati pripradaju vrstama Togninia minima (Phaeoacremonium aleophilum) i T. fraxinopennsylvanica (Phaeoacremonium mortoniae) Osim navedenih vrsta, u Hrvatskoj su među uzročnicima Petrijeve bolesti do sada determinirane gljive Phaeomoniella chlamydospora, Phaeoacremonium rubigenum i P. croatiense, vrsta koja je u svijetu do danas utvrđena jedino u Hrvatskoj na sorti Škrlet. Mogućnosti zaštite od Petrijeve bolesti su ograničene. Temeljna mjera kojom se pojava Petrijeve bolesti može spriječiti je korištenje nezaraženog sadnog materijala, no u praktičnim uvjetima to je teško postići. Matični trsovi za proizvodnju svih kategorija sadnog materijala mogu biti zaraženi, ali ne moraju pokazivati simptome. Latentna zaraza i djelomično endofitska priroda gljiva uzročnika Petrijeve bolesti otežava eliminaciju zaraženih trsova u prporištima, a kemijske mjere zaštite nisu učinkovite u suzbijanju ove bolesti. Iako je očigledno da se bolest u Hrvatskoj pojavljuje sporadično i nije raširena u epidemijskim razmjerima, može se pretpostaviti da će i u budućnosti biti uzrokom pojedinačnih slučajeva propadanja manjeg ili većeg broja mladih trsova u novopodignutim vinogradima.

Petrijeva bolest; vinova loza

nije evidentirano

engleski

Petri disease - destructive disease of young vineyards in Croatia

nije evidentirano

Petri disease; grapevine

nije evidentirano

Podaci o prilogu

41-42.

2011.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Glasilo biljne zaštite

Cvjetković, Bogdan

Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite

1332-9545

Podaci o skupu

55. seminar biljne zaštite

predavanje

08.02.2011-11.02.2011

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)