hrvatski

Lista provjere dječjeg ponašanja- standardizacija rezultata za populaciju djece i mladih u riziku u Republici Hrvatskoj

Lista provjere dječjeg ponašanja (Achenbach, 1991 ; 2001) jedan je od najšire poznatih instrumenata procjene emocionalnih i ponašajnih problema kod djece. Riječ je o instrumentu koji je preveden na 85 jezika, uključujući i znakovni te je do sada primijenjen u čak 62 različite kulture. Generalno gledajući, prema istraživanjima iz različitih kultura i zemalja, razlike u problemima djece i mladih o kojima se izvještava su relativno male, što govori o tome kako je riječ o kulturalno univerzalnom instrumentu. Spomenuta kulturalna univerzalnost instrumenta omogućava stručnjacima i znanstvenicima iz različitih zemalja komunikaciju i usporedbu rezultata. Rezultati procjene emocionalnih i ponašajnih problema mogu se prikazati grafički (u odnosu na norme i profile određene populacije/ zemlje) te se na taj način dobiva, kako to kažu Fitzpatrick i Deehan (1999), koristan vizualni model snaga (kompetencija) i problema. Lista provjere dječjeg ponašanja korištena je i standardizirana i u našoj zemlji, na redovnoj populaciji djece i mladih (Rudan i sur., 2005). Trenutno su u procesu izrade norme za redovnu populaciju na hrvatskom uzorku djece i mladih. Instrument je korišten i za potrebe procjene djece i mladih u riziku i to u sklopu projekta „Usklađivanje intervencija s potrebama djece i mladih: izrada modela“ . Naime, jedan od ciljeva ovog projekta usmjeren je na razvijanje, standardizaciju i opremanje za praktičnu primjenu instrumenata za procjenu potreba/rizika djece i mladih u riziku i/ili s poremećajima u ponašanju. Upitnik je u navedenom istraživanju primjenjivan u dva svoja oblika, Listi za provjeru dječjeg ponašanja (CBCL) i Izvješću za nastavnike (TRF), na način da je Lista provjere dječjeg ponašanja korištena kako bi se procjenila djeca i mladi u institucionalnom tretmanu, a Izvješće nastavnika kako bi se procjenila djeca i mladi u poluinstitucionalnom i izvaninstitucionalnom tretmanu. Ukupni uzorak ispitanika činilo je 998 djece i mladih, od čega njih 418 iz institucionalnog, 385 iz poluinstitucionalnog i 195 iz izvaninstitucionalnog tretmana. Osnovni cilj ovog rada je utvrditi odstupanje od normi za populaciju djece i mladih u riziku u Republici Hrvatskoj, odnosno kreiranje specifičnih profila rizika obzirom na redovnu populaciju djece i mladih. Tako definirani profili rizičnosti imat će svoju višestruku primjenjivost i u znanosti i u praksi. Prije svega omogućavati će usporedbu redovne populacije i populacije djece i mladih u riziku u Hrvatskoj, ali i u svijetu na koji će se način dobiti nova znanja i informacije o trendovima kretanja emocionalnih i ponašajnih problema djece u našoj zemlji. Nadalje, na praktičnoj razini rada s djecom u riziku, rezultati će omogućavati izradu profila rizika za pojedino dijete ili skupinu djece te na taj način doprinositi diferencijaciji tretmana.

Lista provjere dječjeg ponašanja; djeca i mladih u riziku; profili rizika

nije evidentirano