crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 556664

Disertacija

Autor: Šimunić Buršić, Marina
Naslov: Recepcija gotičkoga svoda u Hrvatskoj
( Reception of the Gothic vault in Croatia )
Vrsta: doktorska disertacija
Fakultet: Hrvatski studiji
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 28.10.
Godina: 2011
Stranica: 309
Mentor: Vukičević-Samaržija, Diana
Ključne riječi: svod; gotičko graditeljstvo; Hrvatska; strukturalno ponašanje; rebro; upornjak; Europa
( vault; Gothic architecture; Croatia; structural behaviour; rib; buttress; Europe )
Sažetak:
Recepcija gotičkoga svoda u Hrvatskoj istražuje se kroz strukturalnu analizu brojnih relevantnih primjera gotičkih svodova u Hrvatskoj. Cilj istraživanja je nadopuniti postojeće spoznaje o gotičkom graditeljstvu u Hrvatskoj na temelju razumijevanja važnog konstruktivno-oblikovnog elementa: svoda. Svod bitno utječe na značajke zgrade kao cjeline, a budući da je prisutan kod većine sačuvanih sakralnih gotičkih zdanja u Hrvatskoj, recepcija gotičkog svodovnog sustava dobro ocrtava recepciju gotičke arhitekture i vjerojatne utjecaje na gotičko graditeljstvo u Hrvatskoj općenito. Istraživanje je interdisciplinarno: uz metode povijesti umjetnosti i povijesti primijenjena je i strukturalna analiza logike konstrukcije. Rezultat ovog istraživanja ocrtava tijek prihvaćanja gotičkog svodovnog sustava – strukturalne cjeline svoda i njegove substrukture, specifične po načinu preuzimanja opterećenja svoda, napose njegova horizontalnog potiska. Graditelji u Hrvatskoj prihvaćali su spoznaje i dostignuća iz europskih središta gotičkoga graditeljstva. Pritom su graditelji iz kontinentalne Hrvatske bili orijentirani pretežno na suvremeno srednjoeropsko graditeljstvo, a graditelji iz mediteranske Hrvatske bili su više pod utjecajem graditeljstva apeninskoga poluotoka. Vidljivi su i međuutjecaji graditeljstva kontinentalne i mediteranske Hrvatske. Hrvatska je od vremena eksperimentalnih «predgotičkih» križnih svodova s dijagonalnim lukovima, kad je, početkom 12. st., bila među najkreativnijim i najnaprednijim europskim sredinama u području graditeljstva, polako «gubila zamah». Krajem 13. st., kad se grade najraniji sačuvani gotički svodovi u kontinentalnoj i mediteranskoj Hrvatskoj - svodovi svetišta zagrebačke katedrale i svodovi apsida propovjedničkih crkava u Zadru i Puli – graditelji u Hrvatskoj prihvaćaju rješenja razvijena u Île de France, kao i ostale europske zemlje i pokrajine, koje su tada zone recepcije francuske gotike. U kasnijim razdobljima u Hrvatskoj nema velikih gradilišta, nema dakle ni radionica u kojima bi se obrazovali vješti i kreativni graditelji, stoga nema ni značajnih originalnih rješenja i razvoja. U razdoblju kasne gotike u kontinentalnoj Hrvatskoj preuzimaju se gotova rješenja parlerskoga, a kasnije i rejtovskoga svoda. Stoga je opravdano govoriti o recepciji gotičkoga svoda i u tom kasnom razdoblju.
Projekt / tema: 020-0202684-2691, 054-0000000-3262
Izvorni jezik: HRV
Znanstvena područja:
Arhitektura i urbanizam,Povijest umjetnosti
Tiskani medij: da
Upisao u CROSBI: msimuni@arhitekt.hr (msimuni@arhitekt.hr), 25. Stu. 2011. u 11:27 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4