hrvatski

Maksimalna potrošnja kisika pri opterećenju u populaciji stanovnika Jadranskih otoka

Maksimalna potrošnja kisika čovjeka ovisi o mnogim čimbenicima kao što su dob, spol, fizička aktivnost, morfološka i fiziološka svojstva organizma, te genetički i okolišni čimbenici. U ovome su radu analizirani podaci o maksimalnoj potrošnji kisika pri opterećenju kako bi se proučio spolni dimorfizam u svim ispitivanim svojstvima, zatim utvrdilo da li postoji homogenost ili heterogenost između populacija stanovnika zapadnih i istočnih dijelova otoka, te ispitala povezanost maksimalne potrošnje kisika sa životnom dobi u zapadnoj i istočnoj populacijskoj skupini. Istraživanje provedeno na 17 naselja na otoku Braču, 10 na otoku Hvaru, 8 na otoku Korčuli te 7 na poluotoku Pelješcu, na uzorku od 1703 ispitanika pokazalo je da je spolni dimorfizam utvrđen u svim ispitivanim svojstvima. Homogenost između istočne i zapadne skupine populacija stanovnika ispitivanih otoka (poluotoka) uglavnom se javlja u ekolabilnijim svojstvima. Heterogenost postoji u ekostabilnijim varijablama te potvrđuje pretpostavku o zadržavanju genetičkih razlika između dviju ancestralno različitih populacija. Maksimalna potrošnja kisika pokazuje signifikantno veće apsolutne vrijednosti i tendenciju ka višim relativnim vrijednostima u zapadnoj populacijskoj skupini, što bi značilo da period mikroevolucije pod istim ekološkim presijama vjerojatno nije bio dovoljno dug da homogenizira populaciju, s obzirom da se radi o samo 15 generacija u zajedničkom biotopu, te da se posljedice duge reproduktivne izolacije još uvijek manifestiraju u razlikama mnogih bioloških svojstava. Utvršđen je postupni pad vrijednosti maksimalne potrošnje kisika s porastom životne dobi u oba spola, s većim vrijednostima u populaciji zapadne skupine u odnosu na istočnu skupinu ispitivanih otoka (poluotoka).

maksimalna potrošnja kisika; jadranski otoci; populacijska genetika; antropologija

nije evidentirano