hrvatski

Fimikolni organizmi Biokova

Obligatni fimikolni (koprofilni) organizmi koriste izmet preživača (Ruminantia) i neparnoprstaša (Perissodactyla) za razvoj ličinki, kao hranu i/ili nastambu. Fakultativni fimikolni organizmi nisu nužno vezani za ovaj supstrat, no često ga koriste kao hranu ili žive na njemu kao predatori obligatnih fimikola. Fimikolni organizmi su važan element bioraznolikosti i imaju značajnu ekološku ulogu u svojim staništima. Oni razgrađuju supstrat kojim se hrane te tako doprinose mineralizaciji tla i uklanjanju potencijalnog izvora zaraze. Budući da koriste vrlo efemeran supstrat, pojava pojedinih fimikola je kratkotrajna i sporadična. Međutim, njihov nestanak ukazuje na poremećaje u ekosustavu, tj. indicira prestanak ekstenzivnog, pašnjačkog stočarenja što u pravilu dovodi do degradacije travnjačkih staništa, sukcesije, odnosno smanjenja brojnosti te naposljetku i nestanka travnjačkih vrsta biljaka, gljiva i životinja. Zbog toga su fimikolni organizmi vrlo pogodni kao ekološki indikatori. Na području Hrvatske, ovi su organizmi jako slabo istraženi. Područje Biokova odabrano je za istraživanje fimikolnih organizama, kao vruća točka bioraznolikosti biljaka i beskralješnjaka, ali i kao zaštićeno područje (park prirode) na kojem je nužno provesti inventarizaciju te predložiti mjere za očuvanje postojeće bioraznolikosti. Terenskim istraživanjima provedenim u nekoliko navrata tijekom 2009. i 2010. godine sakupljani su obligatni i fakultativni fimikolni organizmi, zabilježeni su osnovni podaci o nalazima (točan lokalitet, tip izmeta, mikroklimatske izmjere supstrata), načinjena je opsežna fotodokumentacija, te su sakupljeni uzorci supstrata za razvoj plodišta gljiva u laboratorijskim uvjetima (Ozimec i sur. 2010). Ovim je istraživanjem utvrđeno 70 vrsta fimikolnih organizama na Biokovu, od čega je nekoliko vrsta novih za Biokovo i Hrvatsku, a četiri su vrste potencijalno nove za znanost. Utvrđene su 34 vrste fimikolnih gljiva (Fungi). U odjeljak Ascomycota pripada 25 pronađenih vrsta iz deset porodica: Ascobolaceae (7), Ascodesmidaceae (1), Chaetomiaceae (1), Eoterfeziaceae (1), Nectriaceae (1) Pezizaceae (2), Pyronemataceae (4), Sordariaceae (1), Sporormiaceae (2) i Thelebolaceae (5). Dvije vrste iz ovog odjeljka potencijalno su nove za znanost, što treba potvrditi dodatnim istraživanjima. Iz odjeljka Basidiomycota pronađeno je osam vrsta koje spadaju u sljedeće porodice: Psathyrellaceae (3), Sphaerobolaceae (1) i Strophariaceae (4). I u ovom su odjeljku pronađene dvije vrste potencijalno nove za znanost. Odjeljak Zygomycota zastupljen je porodicom Pilobolaceae (1). Utvrđeno je 25 vrsta obligatnih fimikolnih kornjaša (Coleoptera) iz pet porodica: Aphodiidae (8), Geotrupidae (2), Hydrophilidae (2), Nitidulidae (1) i Scarabaeidae (12), pri čemu su najbrojnije vrste iz rodova: Aphodius i Onthophagus. Uz njih, nađeno je i 11 fakultativnih fimikolnih predatorskih vrsta kornjaša, specijaliziranih za koprofage, iz porodica: Histeridae (4) i Staphylinidae (7). Među utvrđenim vrstama ističu se nove za Biokovo, ali i za Hrvatsku, te po prvi puta za Hrvatsku utvrđene koprofagne vrste iz porodica Hydrophilidae i Nitidulidae (Ozimec i sur. 2011). Na brojnim primjercima kukaca parazitiraju specijalizirane grinje (Acari) iz porodica Macrochaelidae i Parasitidae. Utvrđena je i bogata fauna muha balegarki (Scatophagidae) koja nije detaljnije istražena zbog nedostatka hrvatskih stručnjaka za ovu taksonomsku skupinu. Pronađene su tri strogo zaštićene vrste gljiva koje se nalaze na Crvenom popisu gljiva Hrvatske: Poronia punctata, Stropharia dorsipora i S. semiglobata, obrađene u Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske (Tkalčec i sur. 2008). Ovim je istraživanjem dokazana nezamjenjivost tradicijskog stočarstva za očuvanje fimikolnih organizama, ali i velikog dijela bioraznolikosti Biokova.

bioraznolikost; Coleoptera; Fungi; gljive; Hrvatska; kornjaši; stočarstvo

nije evidentirano

engleski

Fimicolous organisms of Mt. Biokovo

Obligatni fimikolni (koprofilni) organizmi koriste izmet preživača (Ruminantia) i neparnoprstaša (Perissodactyla) za razvoj ličinki, kao hranu i/ili nastambu. Fakultativni fimikolni organizmi nisu nužno vezani za ovaj supstrat, no često ga koriste kao hranu ili žive na njemu kao predatori obligatnih fimikola. Fimikolni organizmi su važan element bioraznolikosti i imaju značajnu ekološku ulogu u svojim staništima. Oni razgrađuju supstrat kojim se hrane te tako doprinose mineralizaciji tla i uklanjanju potencijalnog izvora zaraze. Budući da koriste vrlo efemeran supstrat, pojava pojedinih fimikola je kratkotrajna i sporadična. Međutim, njihov nestanak ukazuje na poremećaje u ekosustavu, tj. indicira prestanak ekstenzivnog, pašnjačkog stočarenja što u pravilu dovodi do degradacije travnjačkih staništa, sukcesije, odnosno smanjenja brojnosti te naposljetku i nestanka travnjačkih vrsta biljaka, gljiva i životinja. Zbog toga su fimikolni organizmi vrlo pogodni kao ekološki indikatori. Na području Hrvatske, ovi su organizmi jako slabo istraženi. Područje Biokova odabrano je za istraživanje fimikolnih organizama, kao vruća točka bioraznolikosti biljaka i beskralješnjaka, ali i kao zaštićeno područje (park prirode) na kojem je nužno provesti inventarizaciju te predložiti mjere za očuvanje postojeće bioraznolikosti. Terenskim istraživanjima provedenim u nekoliko navrata tijekom 2009. i 2010. godine sakupljani su obligatni i fakultativni fimikolni organizmi, zabilježeni su osnovni podaci o nalazima (točan lokalitet, tip izmeta, mikroklimatske izmjere supstrata), načinjena je opsežna fotodokumentacija, te su sakupljeni uzorci supstrata za razvoj plodišta gljiva u laboratorijskim uvjetima (Ozimec i sur. 2010). Ovim je istraživanjem utvrđeno 70 vrsta fimikolnih organizama na Biokovu, od čega je nekoliko vrsta novih za Biokovo i Hrvatsku, a četiri su vrste potencijalno nove za znanost. Utvrđene su 34 vrste fimikolnih gljiva (Fungi). U odjeljak Ascomycota pripada 25 pronađenih vrsta iz deset porodica: Ascobolaceae (7), Ascodesmidaceae (1), Chaetomiaceae (1), Eoterfeziaceae (1), Nectriaceae (1) Pezizaceae (2), Pyronemataceae (4), Sordariaceae (1), Sporormiaceae (2) i Thelebolaceae (5). Dvije vrste iz ovog odjeljka potencijalno su nove za znanost, što treba potvrditi dodatnim istraživanjima. Iz odjeljka Basidiomycota pronađeno je osam vrsta koje spadaju u sljedeće porodice: Psathyrellaceae (3), Sphaerobolaceae (1) i Strophariaceae (4). I u ovom su odjeljku pronađene dvije vrste potencijalno nove za znanost. Odjeljak Zygomycota zastupljen je porodicom Pilobolaceae (1). Utvrđeno je 25 vrsta obligatnih fimikolnih kornjaša (Coleoptera) iz pet porodica: Aphodiidae (8), Geotrupidae (2), Hydrophilidae (2), Nitidulidae (1) i Scarabaeidae (12), pri čemu su najbrojnije vrste iz rodova: Aphodius i Onthophagus. Uz njih, nađeno je i 11 fakultativnih fimikolnih predatorskih vrsta kornjaša, specijaliziranih za koprofage, iz porodica: Histeridae (4) i Staphylinidae (7). Među utvrđenim vrstama ističu se nove za Biokovo, ali i za Hrvatsku, te po prvi puta za Hrvatsku utvrđene koprofagne vrste iz porodica Hydrophilidae i Nitidulidae (Ozimec i sur. 2011). Na brojnim primjercima kukaca parazitiraju specijalizirane grinje (Acari) iz porodica Macrochaelidae i Parasitidae. Utvrđena je i bogata fauna muha balegarki (Scatophagidae) koja nije detaljnije istražena zbog nedostatka hrvatskih stručnjaka za ovu taksonomsku skupinu. Pronađene su tri strogo zaštićene vrste gljiva koje se nalaze na Crvenom popisu gljiva Hrvatske: Poronia punctata, Stropharia dorsipora i S. semiglobata, obrađene u Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske (Tkalčec i sur. 2008). Ovim je istraživanjem dokazana nezamjenjivost tradicijskog stočarstva za očuvanje fimikolnih organizama, ali i velikog dijela bioraznolikosti Biokova.

biodiversity; cattle breeding; Coleoptera; coleopterans; Croatia; fungi

nije evidentirano