hrvatski

Utjecaj suhe tvari na sastav bioplina proizvedenog iz svinjske gnojovke

Korištenje svinjske gnojovke kao biomase za proizvodnju bioplina jedan je od načina za učinkovitu uporabu otpada uz minimalan utjecaj na okoliš. Prednost bioplina i biomase u odnosu na fosilna goriva je neusporedivo manje emisije štetnih plinova i otpadnih tvari. Opterećenje atmosfere ugljik dioksidom (CO2) pri korištenju biomase je zanemarivo, jer je količina emitiranog CO2 prilikom izgaranja jednaka količini apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljaka. Materijal istraživanja je svinjska gnojovka sa farme u okolici Osijeka gdje su svinje držane na rešetkastom podu a u istraživanju koristila se standardna metoda i kvantitativni postupak. Na uzorku se ispitivao postotak suhe tvari (ST) i njegova ovisnost o količini nastalog bioplina različitog sastava. Količina (ST) je niska i teoretski se kreće se od 0, 5 do 10 %. Ona je varijabilna i ovisi o pasmini, hranidbi, uvjetima držanja, tehnologiji, izgnojavanju itd. Uzorak sa niskom količinom (ST) sadržavao je veliku količinu pepela te je njegov postotak iznosio više od 50 %. Većina uzoraka s najvećim postotkom suhe tvari imala je visoki postotak (iznad 70 %) hlapljive organanske tvari (OT). Udio dušika (N) i CO2 viši je u bioplinu proizvedenom iz svinjske gnojovke s većim udjelom ST. Količina N obrnuto je proporcionalna količini metana (CH4) /r=-0, 948 ; p<0, 001/. Dokazana je visoko pozitivna korelacija između koncentracije ST i količine bioplina (r = 0, 947, p<0, 001). Količina bioplina ovisi o sadržaju ST s posebnim naglaskom na visoki postotak OT. Koncentracija CH4 najveća je kod skupine s najnižom proizvodnjom bioplina. Što je veći sadržaj suhe OT i udio masti u supstratu, veći je i postotak CH4.

svinjska gnojovka ; bioplin ; ugljični dioksid ; metan ; količina suhe tvari

nije evidentirano