Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Budućnost dječje knjige – medijska rekontekstualizacija pisanja, čitanja i objavljivanja dječje književnosti (CROSBI ID 582617)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Gabelica, Marina Budućnost dječje knjige – medijska rekontekstualizacija pisanja, čitanja i objavljivanja dječje književnosti. 2011

Podaci o odgovornosti

Gabelica, Marina

hrvatski

Budućnost dječje knjige – medijska rekontekstualizacija pisanja, čitanja i objavljivanja dječje književnosti

Književnost je, kao i svaka druga ljudska tvorevina, pratila novitete suvremenoga doba. Tako je i usmena književnost pojavom pisma bivala zapisana i time započinje doba pisane književnosti. Pojavom tiskarskog stroja pisana se književnost također osuvremenjuje. Odnos usmene i pisane književnosti dobar je prikaz što se dešava kada se susretnu tradicionalno i suvremeno- tijekom vremena novi medij potiskuje onaj prethodni. Tom se analogijom možemo zapitati kakva budućnost očekuje, u ovom slučaju pisanu književnost. Možemo li pisanu književnost i medij knjige nazvati tradicionalnim medijem? Pojavom novih medija, prije svega računala, događa se prijenos pisane književnosti u oblik koji nazivamo elektroničkom književnošću. Problem međutim nije u transkripciji (digitalizaciji) knjige jer ta je pojava tek djelić novonastale elektroničke književnosti. Veći se dio pisane književnosti pritom prilagođava zakonitostima novoga medija. Tradicionalni tekst je linearan, sekvencijalan i kao takav ne odgovara prirodi novoga medija. Stoga biva zamijenjen, prevođen u hipertekst koji je nelinearan, nesekvencijalan, iznad linearnoga teksta ; hipertekst je dinamičan, promijenjiv, modularan i beskonačan. Pritom se translacija vrši na tekstualnoj razini (hipertekst), ali i na razini prijevoda jezičnoga koda, gdje u novome mediju auditivni i vizualni kod postaju dominantama (hipermedij). Teoretičari medija naglašavaju kako novi mediji donose sferu simultane interakcije svih osjetila, a time se ne mijenja samo sadržaj, već i naša svijest o sadržaju. Promjene koje su zadesile književnost ne označavaju samo promjene linearnih tekstova, već i oblika mišljenja i percepcije. U radu se navode primjeri s područja dječje književnosti koji su doživjeli ove pretvorbe (interaktivne slikovnice, story telling) te najavljuju novitete koji se javljaju na podučju novijih izdanja (hologramske slikovnice). Preispituju se odnosi tradicionalnog medija (dječje knjige) i novih oblika (elektronička dječja književnost) uz osvrt na recepciju ovih noviteta kod djece- suvremenih čitača.

dječja književnost; recepcija; novi mediji; film; računalo; hipertekst; elektronička dječja književnost

nije evidentirano

engleski

The Future of Children's Books – Media Recontextualisation of Writing, Reading and Publishing of Children's Literature

nije evidentirano

children's literature; reception; new media; film; computer; hypertext; electronical children's literature

nije evidentirano

Podaci o prilogu

2011.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Podaci o skupu

Veliki vidar - stoljeće Grigora Viteza

predavanje

24.11.2011-25.11.2011

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Filologija