hrvatski

Drava u očima jozefinista

Krajem 18. i početkom 19. stoljeća umnožavaju se one obavijesti o rijeci Dravi i Podravini koje danas možemo koristiti kao izvore za ekohistorijske studije. Iako su sve te obavijesti skoro beziznimno funkcionalne, tj. nastale spisateljskom djelatnošću državnih dužnosnika, moguće ih je višestruko tipologizirati i kontekstualno problematizirati. U svim slučajevima ponaprije je riječ o tekstovima koje nisu napisali «ljudi s Drave». Riječ je o opisima koje je moguće istraživati kao izvješća, ali i kao putopise. Zajedničko im je i to da uključuju obavijesti o iskustvima s putovanja, znamenitostima, izglednim koristima, mogućnostima konstruiranja drugačijeg svijeta i okoliša itd., dakle, retrospektivno i prospektivno. Drugo, oni slijede dominantne eeuropske epohalne intelektualne senzibilitete konca 18. stoljeća, a to znači da su određeni iskustvima prosvjetiteljstva i predromantizma. Kada je riječ o odnosu spram okoliša, «kanoni» fiziokratizma i u austrijskom slučaju distinktivnog jozefinističkog kameralizma diskurzivno su također artikulirani u epohalno prepoznatljivim obrascima. Treće, Drava u Hrvatskoj i naročito Slavoniji u to doba još uvijek ponajprije percipirana kao rijeka u zemlji na granici osmanskog svijeta, što reprezentacijski također uključuje mnoštvo stereotipa o europskom «Drugom», o iskustvu s granice civilizacije i barbarstva, s europske periferije. Svi ovi opisi, neovisno o međusobnim razlikama, nastaju s potrebom integriranja podravskog svijeta u srednjoeuropski kontekst, neovisno o tome da li je težište na društvenim, gospodarskim, kulturnim ili bilo kakvim drugim promjenama. Pritom se iskazuje interes i za promjene koje se očekuje od autohtonog i koloniziranog stanovništva, kao i za one u okolišu. Nerijetko je riječ i o onima u vezi s promjenom ljudskog odnosa prema okolišu. Kako je u njima redovito uočljiv interes za stanovništvo, nisu rijetke svojevrsne « etnokarakterologije ».

Drava; Hrvatska i Slavonija; Varaždinski generalat; Josip II.; kultura putovanja; fiziokratizam; prosvjetiteljstvo; domoljublje (Vaterlandsliebe)

Znanstveni članci nastali su temeljitom preradom priopćenja sa znanstvenog skupa posvećenog ekohistoriji Drave: "ZAVOD ZA HRVATSKU POVIJEST ODSJEKA ZA POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Projekt Triplex Confinium: Hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu voditelj prof. dr. sc. Drago Roksandić) & POVIJESNO DRUŠTVO KOPRIVNICA PROGRAM RADA Druge međunarodne znanstvene konferencije izvedbenog projekta Podravska višegraničja i Osma znanstvena konferencija Povijesnog društva Koprivnica Ekohistorija Podravskog višegraničja (od cca 15. stoljeća-1918. godina) Koprivnica, četvrtak, petak, subota, 13., 14. i 15. studeni 2003. (...)" Tematski blok uredili su urednici časopisa Hrvoje Petrić i Drago Roksandić.