hrvatski

Ekološko stanje zagrebačkoh parkova i njihov utjecaj na ljudsko zdravlje

U ovom radu je analizirana ekološka osnova na kojoj se zasniva rekreacijska i zdravstvena funkcija zagrebačkih parkova. Parkovna baština Zagreba utemeljena je u srednjem vijeku a njezin početak bili su vrtovi u kojima su boravili pojedinci te je uzgajano ljekovito i aromatično bilje. Nakon izgradnje parka Maksimir 1794. godine parkovi su postali javne gradske površine a parkovna arhitektura doživjela je velike promjene. U parkovima koji su podignuti u novije vrijeme glavni dio sadržaja namjenjen je rekreaciji a površine uz sadržaje za rekreaciju uređene su u skladu s prirodnim okolišem. Cilj rada bilo je istražiti motiv posjetitelja te kakva je zastupljenost posjetitelja u parkovima kojima je motiv posjete zdravlje. Anketnim istraživanjima, koja su provedena 2009. i 2010. godine, potvrđena je predpostavka da je zdravlje glavni razlog dolaska te da su zdravstvene funkcije parkova potvrdile svu kompleksnost toga pitanja.

parkovi; parkovna arhitektura; zdravlje; ekologija; turizam; anketno istraživanje

nije evidentirano