hrvatski

Pričalice: o povijesti djetinjstva i bajke

Knjiga se bavi očekivanjima koja su se nekoć postavljala pred dječju književnost, napose bajke, kao i zahtjevima kojima je ona trebala udovoljiti, uloge koje je imala ili je trebala imati te, konačno, predodžbama djetinjstva koje je ona nasljedovala, prerađivala ili najavljivala. U razdoblju od početaka kontinuirane produkcije sekularnih knjiga za djecu na hrvatskom jeziku (Abc knisicza iz 1779. godine) do višestruko prijelomnih 1880-ih pokušat će se prepoznati tekstualne, produkcijske i konzumacijske prakse izravno ili posredno povezane s bajkom hrvatske dječje književnosti, kao i njihova uloga u procesu tvorbe znanja o njezinu naslovljeniku. U skladu s ovako zadanim istraživačkim koordinatama u knjizi se osim o dječjoj književnosti raspravlja i o povijesti djetinjstva ; osim o tekstovima, i o njihovim materijalnim realizacijama ; osim o čitanju, i o slušanju ; osim o književnosti, i o knjigama. Nakon uvodnog poglavlja posvećenog porijeklu i ključnim smjernicama historiografskog pravca poznatog pod imenom povijest djetinjstva, slijedi poglavlje zaokupljeno nacrtom i problemima susreta povijesti djetinjstva i povijesti književnosti, te dva poglavlja o čitateljskim, nakladničkim i usmenim pripovjedačkim praksama koje su prethodile ili bile usporedne ulasku bajke u hrvatsku dječju književnost. U trima završnim poglavljima analiziraju se prve bajke hrvatske dječje književnosti s naglaskom na njihovim implicitnim i realiziranim čitanjima, odnosno, njihovim uporabama.

bajke ; povijest djetinjstva ; povijest knjige ; hrvatska dječja književnost ; 19. stoljeće

nije evidentirano