Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Babićeva uključenost u tendencije realizama dvadesetih godina. (CROSBI ID 582956)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Reberski, Ivanka Babićeva uključenost u tendencije realizama dvadesetih godina. // Babićev doprinos hrvatskoj umjetnosti i kulturi - knjiga sažetaka / Reberski, Ivanka (ur.). Zagreb: Moderna galerija ; Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2011. str. 6-7

Podaci o odgovornosti

Reberski, Ivanka

hrvatski

Babićeva uključenost u tendencije realizama dvadesetih godina.

Babićevo postekspresionističko razdoblje i njegovo formativno skretanje ka realističkom konceptu koji se višeslojno podudario s tendecijama »novih realizama« uslijedilo je nakon iskustava nakupljenih u Španjolskoj 1920. godine. Dvije slike nastale po povratku iz Španjlske 1921. g. Katedrala u Sevilli, a napose Toledo, u suštinskom sagledavanju motiva, u naglašenom čvrstom, konstruktivnom i plastičkom oblikovanju i tonskoj ljestvici, posvjedočuju Babićevu ranu upletenost u suvremene tokove naših »novih realizama«. Dosad nepoznata djela pronađena u pripremnim istraživanjema za ovu Babićevu izložbu antologijske retrospekcije, omogućila su novo sagledavanje te njegove dosad poprilično marginalizirane faze. U općoj neorealističkoj tendenciji postekspresionističke epohe koja se s općeg europskog plana prelila i na naš likovni prostor, Babić je, suprotno našim ranijim spoznajama, sudjelovao daleko djelotvornije, primjereno svojoj polivalentnoj naravi. Kad se s nekoliko novootkrivenih djela proširio uvid u Babićeve intereasne sfere tog razdoblja razotkrio nam se široki dijapazon njegove novorealističke recepcije, očitovane podjednako (doduše manje izraženim) stilskim morfemom i širokim rasponom novostvarnosne tematike. Očuđujuća magično realistička oblikovnost došla je do izražaja u portretu Nine Vavre, donekle u Autoportretu iz 1924., u nekoliko mrtvih priroda (Mrtva priroda s vrćem, Dragoljub, Mrtva priroda s breskvama, Cvjetača), a u pejzažu se odrazila u sublimiranoj i pročišćenoj prostornoj interpretaciji jedinstvenog fjorda Zavratnice, slikanog u tri (dosad poznate) varijacije. Sa slikom Hrvatski seljak, čvrstim plasticitetom, monumentalnom formom i tonalnim koloritom, Babić više ne korespondira na relaciji magične fascinacije već objektivnim prikazom stvara simboličku personifikaciju hrvatskog seljaka. Novostvarnosnu tematiku s društvenopolitičkim predznakom išćitavamo u dramatskom uprizorenju Ljuštine na odru, akvareliranim crtežima Ilica 1928. i U Gostuioni, a homogenizirajuću atmosferu političkog svrstavanja naroda uz Radićevu opciju predočio je na slici Govor Stjepana Radića u Požegi. Nije izostala ni važna tematska komponenta urbane ikonografije, koja je u Babićevu opusu zastupljena slikama Pred izlogom cvjećarne, Utakmica, pa i Skica s Glavnog pokusa. Sve te stilske i ikonografske podudarnosti ukazuju kako Babićeva prisutnost u tom formativnom kretanju dvadestih godina, nije bila beznačajna, nipošto marginalna, već je doista bila »babićevski« svojstvena.

Ljubo Babić; slikarstvo; realizmi dvadesetih godina

nije evidentirano

engleski

Babić's participation to the realistic tendecies of the 1920s

nije evidentirano

Ljubo Babić; painting; realisms of the 1920s

nije evidentirano

Podaci o prilogu

6-7.

2011.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Babićev doprinos hrvatskoj umjetnosti i kulturi - knjiga sažetaka

Reberski, Ivanka

Zagreb: Moderna galerija ; Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

953-6089-21-5

Podaci o skupu

Babićev doprinos hrvatskoj umjetnosti i kulturi

predavanje

21.03.2011-22.03.2011

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Povijest umjetnosti