hrvatski

Arhitektura crkve Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu

Gradnja kasnobarokne crkve na domantnoj poziciji Trški Vrh iznad Krapine, kako bi se u nju smjestio čudotvorni kip Bogorodice donešen iz Jeruzalema, ostvarena je zaslugom župnika Nikole Gorupa i građana Krapine u rasponu od 1750. do svečane posvete 1761. godine, nakon čega je u skladu s hodočasničkom namjenom sagrađen i osmerokutni cinktor s okruglim ugaonim kulama i nadsvođenim trijemovima (1768.-1773.). Osnovnu prostornu organizaciju crkve na Trškom Vrhu čine kupolasto nadsvođeni kvadratni brod te uže i niže jednako nadsvođeno kvadratno svetište, međusobno povezani tzv. svođenim slavolukom – konkavnim prostornim elementom kojim je prevladana razlika u njihovim dimenzijama. Brod je cijelom dužinom bočnih strana rastvoren prema plitkim stiješnjenim kapelama, koje zajedno sa svođenim slavolukom i njegovim pandanom na ulaznoj strani iznad pjevališta formiraju osebujni četverolisni tlocrt. Plitki zaobljeni zaključak ima i svetište (tzv. dvodijelno svetište), flankirano sakristijom i bratovštinskom kapelom-pokloncem s oratorijem na katu. Sastavnom dijelu projekta pripada pročelni zvonik, konstruiran tako da nema vlastite u tlu utemeljene zidove (tzv. zvonik iza pročelja), već je nošen na prednjoj strani pročelnim zidom crkve, a na stražnjoj strani lukom iznad pjevališta. Takvim svojim obilježjima hodočasnička crkva Majke Božje Jeruzalemske pripada među vrhunska ostvarenja kasnobarokne umjetnosti na tlu Hrvatske. S jedne strane svojom prostornom organizacijom, koju karakterizira tipično barokna sinteza centralnog i longitudinalnog tlocrta, znači korak dalje u razvoju četverolisnih crkava, uvedenih u Hrvatsku inicijativom zagrebačkog biskupa Jurja Branjuga sa Sv. Ladislavom u Pokupskom. S druge pak strane svojim konveksno-konkavnim pročeljem s integriranim središnjim zvonikom crkva na Trškom Vrhu otvara novo poglavlje u razvoju hrvatske kasnobarokne arhitekture. Sve navedeno svjedoči o znalačkom projektantu šireg srednjoeuropskog značenja, a usporedbe sa srodnim sakralnim građevinama na području Štajerske upućuje na graditeljsku radionicu u Mariboru, s Josefom Hofferom i Johannom Fuchsom kao glavnim protagonistima.

Krapina, Trški Vrh, hodočasnička crkva, kasni barok, četverolisni tlocrt

nije evidentirano