hrvatski

Površinski kopovi na kaštelanskom području i mogućnosti njihove sanacije

Uništavanje vegetacije i drastična degradacija solinsko-kaštelanskog područja, izazvanog uglavnom cementnom industrijom, predstavlja s ekološkog stajališta značajan problem. Osim zagađivanja zraka i taloženja cementne prašine, tvornica Dalmacijacement je svojim površinskim kopovima (tupinolomima) bitno izmijenila ovo područje i splitski krajolik uopće. A kako je Split jedan od glavnih tranzitnih središta turizma na našoj obali, problem je još veći, jer se kopovi i dalje šire. Stoga ovakovo stanje zahtijeva rekultivaciju površinskih kopova i njihovih jalovina pošumljavanjem, kao osnovnu melioracijsku mjeru u zaštiti krajolika. U radu su prikazani melioracijski radovi na (1) završnim (donjim) eksploatacijskim površinama (prema rudarskom projektu) koje su izgrađene od laporaca s primjesama karbonantnih pješćenjaka i vapnenaca i (2) na odlagalištu nekorištenog zemljišnog materijala. Analiziraju se mogućnosti sanacije kako biološkim, tako i tehničko-kamuflažnim metodama. Autor daje popis vrsta šumskog drveća, grmlja i penjačica (padačica) koje dolaze u obzir za rekultivaciju kopova, te obrađuju tipove sadnje.

kaštelansko područje; površinski kopovi; sanacija; rekultivacija; biološke metode; tehničko-kamuflažne metode; pošumljavanje; tipovi sadnje; drveće; grmlje; penjačice.

nije evidentirano