hrvatski

ČOVJEK, HRVATSKI DOMOVINSKI RAT I EUROPSKE INTEGRACIJE: PSIHOLOGIJSKO-MOTIVACIJSKA ANALIZA

Zamjetljivo je da se u brojnim raspravama i prijedlozima o optimalizaciji procesa političko-ekonomskih integracija Hrvatske u Europu, gotovo redovito, minimalizira ili potpuno zanemaruje značaj tzv. ljudskog faktora. Čini se da to vrijedi kako za strane tako i za domaće tekstove. Dojam je da se Hrvatska tretira previše apstraktno. kao teorijki konstrukt a ne kao realni entitet . U tom odmaku od “fizike ka metafizici” Hrvatske ponajčešče se zaboravlja na psihologiju hrvatskog čovjeka kao supstancijalnog čimbenika za razumijevanje moderne Hrvatske. Kompleks fenomena koji se odnosi na čovjeka-građanina u konstituiranju hrvatske samostalnosti i demokracije vrlo je složen i još nedovoljno elaboriran. Naime, cijela Hrvatska bila je žrtva agresije , a veliki dio hrvatske populacije ( više od 1 milion ljudi) bio je izravno pogođen posljedicama rata. Valja podsjetiti, između ostalog, da je međunarodna zajednica u početku bila podosta nesklona prema hrvatskoj državnoj samostalnosti; da je embargom objektivno oduzela Hrvatskoj pravo na samoobranu; da je vrlo nejasna glede diferencijacije agresora i žrtve kao i onog tko je počinitelj zločina i tko je žrtva tog zločina; da se stječe dojam da se žrtve zločina političim instrumentima primorava na pomirenje s neprocesuiranim možebitnim počiniteljima itd. Višeslojni aspekt mentalne i psihosocijalne baštine onog što je učinjeno, a posebice onog što je trebalo a propušteno je učiniti, prema ljudima-građanima Hrvatske 1990-1992. ima značajne facilitacijke ili inhibicijske posljedice na uspješnost i dinamiku cjelovitog procesa integracije u Europu. To je osnovna teza koja se, s pozicije psihologijsko-motivacijske analize i općeprihvaćenih ljudskih prava , pokušava formulitati i okvirno raspraviti u ovomg referatu. Poštujući realno opće-političko okružje u kojemu se procesi na ovom području zbivaju, u referatu se pokušavaju predložiti neki psihologijski i socijalno-psihologijski “zdravi” postupci koji bi mogli otkloniti ili ublažiti značaj nekih “psihičkih kočnica” i ubrzati dinamiku željenog procesa integracije Hrvatske u Europu.

nema

nije evidentirano