hrvatski

Pristupi i metode digitaliziranja baštinske građe u knjižnicama

Postupak digitalizacije papirne građe značajno je unaprjeđen posljednjih godina i sve se češće provodi kao dio tekućeg poslovanja mnogih knjižnica i arhiva diljem svijeta. Digitalna građa ima određene prednosti nad analognom: omogućava pretraživanje i povezivanje s drugim jedinicama i bazama podataka, dostupnost s udaljenih lokacija, od strane više korisnika istovremeno, garantira beskonačno zadržavanje kvalitete reprodukcije, te posredno, očuvanje izvornika. Nedostaci digitalnog zapisa su slijedeći: nesigurnost elektroničkog medija, nedostatak standardizacije uređaja i formata za pohranu. Ukupno gledano, radi se o kompleksnom i zahtjevnom procesu, čije se faze kreću od definiranja stanja i ciljeva do stavljanja digitalnog materijala na raspolaganje zajednicama korisnika. Da bi konačan rezultat bio zadovoljavajući, smjernice za provedbu moraju biti pažljivo osmišljene, te zatim provedene u djelo. Digitalizacija zavičajne zbirke Spalatina Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu provedena je slijedeći vlastite smjernice, formirane na temelju više stručnih izvora iz Hrvatske i inozemstva. Nakon provedene analize slučaja digitalizacije zbirke Spalatine, utvrđeno je da u velikoj mjeri smjernice funkcioniraju, te kao takve mogu služiti kao model za provedbu digitalizacije sličnih zbirki.

Digitalizacija; kulturna baština; stara građa; zaštita; pristup; projekt digitalizacije; smjernice

nije evidentirano