hrvatski

Utjecaj oborinskog i temperaturnog režima na prinose pšenice (Triticum aestivum, L.) u istočnoj Hrvatskoj

Pšenica je, nakon kukuruza, najzastupljenija ratarska kultura na oranicama Hrvatske. U razdoblju 2005.-2007.g uzgajana je prosječno na 165721 ha ili oko 20% oranica. Većina površine pod pšenicom (oko 76%) se nalazi u istočnoj Hrvatskoj. Značajna variranja prinosa pšenice po godinama najvećim dijelom su rezultat vremenskih prilika, osobito oborinskog i temperaturnog režima. Tako je u za pšenicu tri povoljne godine (PG: godine žetve 1984, 1988 i 1989) prosječna prinos pšenice u regiji istočne Hrvatske iznosio 5, 53 t/ha, a u tri nepovoljne godine (NG: godine žetve 1978, 1980 and 1982) bio je u prosjeku 4, 22 t/ha ili za 24% niži. Količina oborina u Osijeku tijekom vegetacije (a = oktobar – juni ; b = novembar + decembar) bila je veća u NG (a =522 i 463 mm, b = 146 mm i 79 mm, za NG i PG). U razdoblju 1996.-2007, razlike u prinosima pšenice u regiji po godinama bile su rasponu od 3, 62 to 5, 00 t/ha Količine oborina u Osijeku za razdoblje oktobar-juni = 606 mm , odnosno 382 mm). Prinosi pšenice u županijama Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska bili za 12% (prosjek 4, 61 t/ha) veći nego u Virovitičko-podravskoj i Brodsko-posavskoj županiji (prosjek 4, 12 t/ha), dok je u Požeško-slavonskoj županiji bio na razini prosjeka regije. Iako je veza između prinosa pšenice i vremenskih prilika (oborine i srednje temperature zraka) dosta složena, postoje indikacije da umjerena količina dobro raspoređenih oborina i blage zime su povoljnije za pšenicu od viška oborina, osobito u jesen, te oštrijih zima.

Pšenica; Količina oborina; Srednje temperature zraka; Prinos zrna; Istočna Hrvatska

nije evidentirano