hrvatski

Od plakata do plakatiranja: komuniciranje plakatima u Osijeku tijekom prve polovice 20. stoljeća

Autori u ovome radu plakat promatraju isključivo kao komunikacijski, promidžbeni medij, a prostor plakatiranja kao svojevrsno gradsko informacijsko središte. Istražuje se kako su se i gdje ljudi tijekom prve polovice 20. stoljeća pomoću plakata informirali o događajima, uslugama, proizvodima itd. Propituju se mogućnosti korištenja dvjema vrstama povijesnih izvora, dokumentima gradskog poglavarstva kojima se reguliralo plakatiranje i slikovnim izvorima poput razglednica i fotografija na kojima su vidljivi plakati i oglasni stupovi, a za primjer primjene takvog pristupa odabran je grad Osijek. Potaknuti metodologijom Roberta Darntona koji je predložio inovativne pristupe istraživanja odnosa prema različitim tekstovima i radovima Rogera Chartiera u kojima je naglašena važnost aproprijacije sadržaja, tj. subjektivitet čitatelja, a ne sâm dekontekstualizirani sadržaj, autori predlažu iskorak od plakata prema plakatiranju, tj. prema načinima izlaganja plakata – dakle oglašavanja – u javnim gradskim prostorima. Analiza izvora pokazuje da je učinkovitost informiranja plakatom ovisila i o njegovu grafičkom oblikovanju i sadržaju i o načinu izlaganja u javnom gradskom prostoru, budući da se velik broj plakata, posebice kulturnih, nije toliko oslanjao na vizualnu atraktivnost koliko na kontinuitet oglasnog mjesta. Komunikacijsku je ulogu plakata stoga nemoguće pojmiti bez sagledavanja javnog gradskog prostora u kojemu je bio izložen.

plakat; plakatiranje; promidžba; medij; komunikacija; Osijek; oglasni stup; aproprijacija plakata

nije evidentirano